Welsh AMs ɗon ɓilli njam 'taa ɓe lara mu bana muppets' Woɓɓe nder AMs en ɓen hultori ngam ɗun wii ɗun wattitai inɗe Maɓɓe warta MWPs ( Goɗɗo Laamu Welsh ). Ɗum Umminii Haala kan gam ɗum yiɗi Wattituki inde saare njode den haa saare njode Welsh. AMs en nder laamu kin gannitake to ɗun warta huunde jance. Goɗɗo Lebo wii yimɓe maɓɓe daamtake “ Ɗun hautake e Twp e Pwp”. Ngam jangooɓe yaasi Wales: Nder Welsh twp ɗun noddata paataaɗo pwp bo bu'e. AM jo goɗɗo wii mooɓta maɓɓe fuu “ yiɗaa hunde nden“ bo ɓe kokkii shuɓaako. Goɗɗo kakkiljo Welsh wii mooɓta maɓɓe“jaɓii no” wattitaaki inde nden, se ɓe gi'i ɗun hunde honduko tan MWP haa Ginnajo. Haa fellere ngo ɗun noddai w e Welsh ba ɗun noddata u e Yorkshire. E Mobgal Himbe, je jotta do habda waddugo windol doka ngam waylugo inde, wi: "shawaraaji di ragare di kala tindinoore nde ko bibbe majalisa yooni ri fu laatan haala shaka mabbe kambe bibbe majalisaa en mai." doka ngomati nga lesdi Wales je 2017 hokki majalisa Wales sembe waago wayla inde maaga. Nder lewru june, komitiwa ngan wangin bindol je saawi jawabuuji maatotiral jamaaje dow takaram kan nden bo ka hebi baawal baawo jamaaje masin. Dow ko laarani indugo AMs, komitiwan ngan waawi baawo memba en WMPs nga majisa Wales, amma MWP burda hebugo baawal baawo ha jamaaje yaake matootiral be jamaaje. AMs labbini wanginki chubi goddi, amma habre hawtugo hoore hakkunde mabbe sadanan Elin Jones, jaamiijo hiitoowo kiita kan, mo tammi llendal bindol wailugo dookaaji hakkunde asaweeje garooje. Dokaaji chanji gadeteedi din hawtan be chanjiiji goddi di laarani dogginol kuude majalis, nder maajum e kaaidaaji jabbutugo AMs be diidaadi no komiti wonirta. AMs heban kuriya ragare dow yamol no inde mabbe laatata bawo to majalisa wadi muhaawara dow haala mai. Himbe Masedoya wadan chubi ngam waylugo inde lesdi ndin Nyande alat suboobe suban dow teema inde lesdi ndin waytan “jamburiya fobina masedoniya Chubi din shiryaam on ngam senda soynde narral hakkunde keddiraabe mabbe Giris, je mari lamorde wieteende Masedoniya. Atens neebi do wia inde keddiraabe mabe be fombina do holla bawde dow babe mabbe nde be sali jabugo masedoya achche laata memba EU be NATO. Ardiido lesdi Masedoya President Gjorge Ivanov, launiko Plebiscite dow halla waylugo inde, wi o jabata chubi. Haafahin, waawo baawo chubi din, har be pirim minista Zoran Zaev, hokki hujja dow waylugo inde man kanjum hokkata bawde nastugo EU be NATO Lengi St. Martin's ngam haikaleeru Harlem do habda e miskilaaji "Ko joodi ha tarihi, naye en mi woldi fu wi woodi haikaleeru e babal yarugo mbal ha kala shelalfu" Mr. Adams wi. "Hande, wala didi fu" O wi majjugo babal yarugo mbal faamete. O wi ha jamanu hande, “himbe fottan nden maatotiran hedi laabi duddi”. "Babe yarugo mbal na suudu walaki chaka fattude ba bana naane sakko ndeni fu goddo yahan." Haikaleeji bo, o don daami ngam cheede soorugo kadaraaji neebata bana no ardiibe tammi “nden neebata sam be loran ha be wonno." O beddi wiugo, Haikaleeji, wayletee be chi’e waalugo kebbin teede be himbe be wallataa wuro e luttude babe marde daraja. “Burnaa himbe soodobe babe mahi haikaleeji din laatan rane en,” o wi, nden haa fahin yawnan wakkati mabbug haikaleeji din fu nga chaddum wartoobe babal ngal laato memba en haikaleeji din.” Mobgal himbe rane en nyibi haikaleeji din didi fuu bako Harlem warti wuro bale en - Hitaande 1870, Himbe wonbe birni duubi sappo baawoton St. Martin’s wi . Asli aagal rane en wurti baban ngal nder hitaande 1930s. Mobgal bale en rewoobe ha kombi ton hoositi babal ngal. Mobgal bale en jabi St. Martin's les ardiingu Rev. John Howard Johnson, mo ardi humbuki sipoobe dow 125th dow laawol, laawol sippigo manngol nder Harlem, mo sali hoosugo bale en ko beddan go be manngu. Ngulu nder hitaande 1939 wonni mahol ngol masin, ammaa nde yahoobe haikalleeru Father Johnson parishioners wadi dabare mahutugo, be mabbiti baudi. Baabiraawo Rev. David Johnson, Biiyi Johnson be mo ronti mo St. Martin's, be mangtori nyooki baudidi din "lenngi talaka en." Maskii be naftiriibe e baudi din yooni di inde feere: "Njaudi gargaajiya" be "njaudi taariha di wala ba mum." Maskiido, Tiffany Ng mo jaamiya Michigan, fu wi baudi din kanji woni baudi arandeeji di yimoowo baleejo huutiniri, Dionisio A. Lind, mo joodi hedi baudi maudi woniriri ha haikaleeru sera maayo duubi 18 chaaliidi. Mr. Merriweather wi St. Martin's rontai mo. Ko fe’i ha St. Martin nder lebbi sedda chaaliidi laadi kilniidum bosliidum hakkunde diidi be maadi ko mahoobe e wadoobe kongila, wobbe waddaama les ardinaabe chubaabe nder haikaleeru, wobbe boo les ardiibe haikaleeji maudi. Sudu boornaaki - ardiibe haikaleeru, chubaabe nder haikaleeru - be windanii haikaleeru ndun nder juun ngam bedo daami haikaleeru ndun “be hokkitai booranaaki teddeenga” suudu ndun, ko dayake na hairu waddi diido be mahdi e wadoobe kongila be haikaleeu maundu lenndi. Wobbe nder memba en haikaleeru ndu sinki dow soinde labbinki hedi maube haikaleeru maundu. Lingu noyni binngel ngel duubi 13 ha babal wuulugo lobsta je kalifoniya Huwoobe ha ton wi linngu noyni bingel gorgel mo duubi 13 yannde asawe yaake o wuulananno lobsta ha kalifoniya mabbutugo hitaande fijirde lobsta. Fe’ano man wadi bako jamdi 7 fajiri ha foomonde Beakon ha Ensinitas. Chad Hammel andini KSWB-TV ha San Diedo o don no wuula be soobiraabe foodde reeta awa fajiri asawe yaake o nani binngel do siika tabita walliinde nde o yaawi be mobgal maako be walli be wurtini nder ndiyam. Hammel wi arande o tammi no dum seyo nangu go liddi, daga baawo o “hirliti o do wooka on, ‘mi hebi ngatannde! Mi hebi ngatannde!' Iye balbe maako do mabbiti," Hammel wi o hirliti yaake o tawi binngel ngel. "Mi siiki ngam koomoi wurta nder ndiyam: 'linnga do nder ndiyam do!'" Hammel beddi andingo. Binngel ngel hoosam nder piirowal yahugo asibiti bikkon nga Rady nder San Diego ha be wadi inde maako nder nyawbe masin. inde irin lingu ngatu ngo mo andaaka. Kaptin jo foddoobe yonki. Larry Giles andini chaakoobe habaruuji wi’ugo linngu yiaama hedi babal ngal asaweeje chaaliide, amma o tammaino linngu ngun maran sababu banani. Giles beddi andin ki noyniido on hebi nonande ha chaka banndu maako. Hukuuma mabbi foomonde Ponto daga Casablad yahugo Swami's ha Ecinitas foodde awa 48 ngam widutuki e tabbitinki hoolaare. Giles beddi andingo dow woodi nonde lingu ngun ko burata 135 ha babal ngal, burnaa maaji ju hallai. Taskaram dabareeji Sainsbury yerbaama nder luumo pawne UK Sainsbury do hoosa boorne, Superdrug be Debenhams be pawne suudu resugo kare bodde nden woodi huwoobe walloobe bawuube kuugal. Ngam nastugo luumo Pawne UK mardum £2.8bn, nden ha jotta do bedda yaajugo yaake lumo kolte be kolte saare famditi, laawol pawne foondete nder shagooji 11 ha nder lesdi din nden yaare shagooji goddi hitaande waroore to nasaraaku don. Wadugo jaari ha kare pawne wari on ngam shaagooji do dabbita laabi hebbingo babe de naane hibbina be TV ji, foinitirdum be kuuje saare Sainsbury wi be sowai duudko kare pawne be waddata yahugo bana kare 3,000, har be kampaniiji bana Revlon, Essie, Tweezerman be Dr. Waygoore Arande. Ko maraa jotta hauti be L'Oreal, Maybelline be Burt's Bees fuu heban babal be babe indaade ko nandi kare tawete ha shagooji bana Boots. Shago wa ngan haafahin fudditan mabbutugo kolte e kare pawne rewbe ngam laata burna kare fu be wadiraake e dabbaaji ngam burna soodobe dereken fu kanjum be mari haaje . Haa fahin, sooroobe urdi e shaago urle foondan shoggu ha nder shaagooji didi ha Sainsbury,arande wa mabbi taama ha Croydon, wayla London, asaweere saalinde nden dida ba nde Selly Oak, Birmingham, yeeso do hikka. Soodigo dow intane be sooduki nyamande seddada sedda ha shaagooji pamari do nufa shaagooji maudi doole bedda dabareeji estugo soodoobe ngam yilla be. Mike Coupe, maudo ardiido Sainsbury’s, andi ni dow shaagooji din laatan bana yebre resugo kare yeba be fadda ustoobe cheede kare bana Aldi be Lidl be beddaare kuude nden e wala-nyamdu. Sainsbury's do wada kare ngesa nder shaagoji duddi nden waddi babe joonde dudde daga be soodi laabi suurugo didi fuu duubi ko saali, je be wi beddi shoggu bibbe ledde nde beddi riba soodutugo. Foondo wo’itink shaagowa manga ngan hedi wakeere lekki be pawne wadi nasaraaku. Sainsbury foondi hatugo juude be Boota arande hitaande 2000, amma daga baawo be sendiri dow sendugo cheede nastooje daga wakeere leki ha shaagooji maudi mabbe. TDabare hesnde warani Sainsbury baawo be soorani Celesio luumo wakere lekki mabbe ko wadata bana 281, mardo shaagowa lekki Lloyds, dow £125m, duubi tati chaalidi. Be wi Lloyds nafan masin nder dabare mabbe, hedi beddugo yaajinki waddugo kare hakkilago laral naude hautaande be La Roche-Posay be Vichy Nder shaagoji nayi. Paul Mills-Hicks, Sainsbury's darekta yeenugo, wi’i: "Min wayli nonnde babal pawne amin ngam min benda wo’ingo fellere nden bo min welnana soodoobe kare ha amin. Haafahin min majjini cheede musamman dow ekkitinki huwoobe kuugal ngam be walla be saurugo de be dabbi taa fuu. Shiryaa kare amin diima on no yaadata be ko maraa haaje fu nder fellere woonde nden e babal nongal do nufa janta kam minin on babal pawne burdungal woodugo e dasugo hakkilo ko luutani no choggu wadirte boyma." Peter Jones 'halliti' baawo Holly Willoughby faasiti narral choggu £11miliyon Lewru dragons Den Peter Jones do 'halliti' achchi babal baawo dan jariida Holly Willoughby faasiti narral £11million be laawol ngeedam yanayi luumo maako ngam o lorna hakilo dow kongilaaji maako kesum be Marks be Spencer be ITV Goonga Willoughby wala wakkati borneteede saare be kuujeeji kampani man. Luumo dido bem alkine be inde Gwyneth Paltrow's Goop. Hokoowo habaru hande fajiri, 37, naftri Instagram ngam o andina achchugo. Holly Willoughby achchi Dragons" Den star Peter Jones do duudita wurtaago lumo marngo kebal masin ha mintiyel ragare - ngam o lorna hakkiilo ha dow kongilawa manga nga Marks & Spencer be ITV hokki mo. Laabi goddi andini Jones do "halliti" nde dewel kangeeriyel TV tabbitini baawo mitin be wadi yannde salasa ha hetkota faada luumo maako nder Marlow, Buckinghamshire, dow wi’ugo narral ngal daraja mum yahan - kombi £1.5 million - do holla dow jotta kam o wala wakkati o hokkata luumo borneteede saare be inde kuujeji Truly fu. Luumo man alki naama inde Gwyneth Paltrow's Goop nden be holli mo alaama dow o sowa Willoughby's ko wadata bana njawdi miliyon £11. Nde Willoughby, 37, naftiri Instagram ngam o labbina dow o achchan Truly, Jones fiiri achchi Britain o fa’i woore nder saare siwtaare maako. habaruuji koddi w’i: "Truly do dow masin nder ko Holly's buri lornugo hakkilo. Do on laatata ko o suklanta ha nder ngeedam maako ha yahanki duubiduddi garooji. Shawara o darni dow wurtaaki hilni be o wondi masin. Wala mo nuddini ko fe’ata nyande Salasa, sedda tan hadi dum fuddeego. Do dum saare resugo kare nde do hebbini kare ha hetkota Marlow taski soreego." Modibbe nuddini dow dillugo maako fajiriire nde, mo woni nder goode gangude nden mardo cheede Britatin, asnan kampani ngan miliyon ji dalila jaawal wadugo jaari nder kare baa filooji be kendir ahutaande e bornoteede saare, nden teema be sabbitinan fuddugo dum. Nden laatan ragare soobiraagu yundu. Daada-bibbe-tato Willoughby be goriiko Dan Baldwin do badi Jones be debbo maako Tara Capp foodde duubi sappo. Willoughby on fuddi Truly be Capp nder hitaande 2016 be Jones, 52, jokki be dow darnde chiyaman nder lewru mash. Bangu be ben yaadi siwtaare nden Jones woodi kashi 40 pnder teemerre ha taskaram TV kampany Baldwin's TV. Willoughby laatan wakiliijo inde M&S nden o jabanan Ant McPartlin dow jaboowo hobbe ha taskaram ITV's ka I'm A Celebrity. Habaru badiidum Jones wi hanki "min wolwataa dow ko laarani luumo." Wolde chaatuunde 'nden min yani nder yiide' O wadi wanyo dow no be felirtamo har chi’e chaakol habaruuji ngam wolde nde wobbe wi’ata "haandai" be hullugo tabiti noorelesdi dow ardiido North Korean. No wadan no ardido lesdi Trump yaawata huburgo? Trump wi’i nder daande janchaugo "Jangoowo habaruuji" voice. "Mi hubirai dow koodume." O nooti dow Kim do mari haaje mitin didabre baawo mitim mabbe arandeere ha Singapore nder June je Trump mani o wi dum yabre maunde on hedi laawol ustugo balmi nukiliya ha North Korea. Amma narral dow ustugo balme nukiliya den darake. Baawo lebbi tati e goddum baawo fottiki mabbe nder June ha Singapore, Maudo diplomasiya North Korea Ri Yong Ho yechchi ardiibe duniyaaru ha U.N. Moftorde fuu nyande asawe dow North laarai "Jawaabu dartiidum" daga U.S. faago anniya North Korea je sankutuki balme ko yaawi. Mai mako maajum, o wi’i, U.S. do dow dujjugo be e baddanki ngam bedda torruki be. Trump holli alaama tammu yaake wolde maako ha babal kampen "Mindo habda masin be North Korea," o wi’i. "Min yaha konu be North Korea. Himbe Milliyonji mbareteeno teema. Jotta bo woodi narral chaatungal hakkunde amin." O wi tiidal maako ngam sattinki narral be Kim waddi nasaraaku boddum - haddungo foondugo roket, walluki hisna nangaabe be wartirgo buski jagganoobe America saare. Nden mi darani mo dowlaawolkilnii ngol o tokki ha yewtugo haala narral be Kim. Dum koydum weres laataago ardii do lesdi, amma maimako marugo himbe 10,000 da riibe yaasi habdoobe nasta babal billiingal do, en maran bana himbe 200 dari haato," Trump Wi’i, o do sappa jamaaje tiitibe mo. Indonesia yiidi be masiibo faachcham e dimbaago leddi, teemedde mainaamama baawo dimbaago leddi ha Lombok, mi saalu, hukuumaaji joonde hoore maaji di lesdi yaasi wi’aama be walaa haaje mabbe. Kodayake kusan kashi 10 nder temerre duudal himbe Lombok eggi naama, wala masiibo lesdi andinaa, doo dum dabare hadugo hukuumaaji lesdi yaasi waddu kgo walliinde. "wakeere am, soinde saa’a, be labbi nani amtas dow wi’ugo be dabbititta walliinde lesdi yaasi, Ngam mai dum chaddum masin," Ms. Sumbung wi’i. yaake hukuma wa wallugu bikkon andiraanga Save the Children mooba ta himbe ngam be yaha Palu, ha jotta laaba nai amin to bibbe lesdi yaasi waawan huwugo nder lesdi ndin. Mr. Sutopo, wolwoowo dow darnde hukumawa hakkilaawo fe’aanooji nga lesdi, wi’i huwoobe bibbe Indonesi do larta fe’aano ha Palu mai ngam be laaraara teema hukuumaaji lesdi yaasi wawaan wadda walliinde e dow teedal mabbe. Laarugo no lesdi Indonesia koondei habda ta be masiibo dimbugo leddi, amma ha jota lesdi Indonesia taskanai masiibooji din sam. Yaake chi’e wadaa ngam sanadu masiibo fachcham ha Aceh, dum boowaadu ha kala foomoonde mayoo fu. Do laabi dow wala lengi barugo himbe t masiibo fachcham do wara ha Palu, duk da ma alaamaji barrugo don, waawan laata kanjum beddi duudal maayube. Ha wakkatiiji booddi, wadugo jahaangal dow yoolde Indonesia chaddum. Fe’aano masibooji wadi harka jahaale sadi masin. Jirgi ndiyam nga asibiti darnaanga ha Lombok ngam nyawndugo be masiibo hebi do dow laawol yahugo Palu, amma no famdirifu ngal wadai balde tati bako ngal yotta ha masiibo kesum mai fe’i. Ardiido lesdi Joko Widodo wadi wo’itingo laabi e mahaadi ngomnati Indonesia dow ko o burni lornugo hakkilo yaake o dabbitan no kuriayaaji,nde o majjini cheede dudde dow laabi moota e laabi jirgi lesdi. Amma soinde wadugo hakkiilo dow no cheede majjinte waddani laamu Mr. Joko mbustu nden o do tiiti chubi mauri. Mr. Joko haafahin do thabda e billa sendugu hoore jamaaje ha Indonesia, ngam burna memba en juulbe fuu hootaani teenginaaki dow nuddinki. Himbe buri 1,000 mbaraa nden ujineeje bo doolama achcha chi’e mabbe sanadu habre chaka juulbe e kirista en haboobe be balmi bana kuri, kaafaaje e balme godde. Ndaaru: Daniel Sturridge mo Liverpool loowi bol raamutaaki hakkunde mabbe be. Chelsea Daniel Sturridge hisni Liverpool ha semteend h junggo Chelsea yaake fijirde Premier League gol o yari ha minti 89t yande Asawe ha Stamford Bridge nder London. Sturridge yerbaanaama bol daga Xherdan Shaqiri yaake odo bana yaadi 30 daga gol Chelsea ko nden ti maako do less be gol 1-0. O meemi nga be nanal maako bako lati nga bee sembe dakki leggal pos. Foondo mai fiiri haa dow diidol nden seliri nyaamo hedi dow ndaambol. Ragare mai ni nga jippi dow Kepa Arrizabalaga nde o la’anno nden nga naati nder ndaabol. "Tan do habda naatugo nder babangal, heba yaha dow bol be fijoobe bana Shaq kullum do fija ha yeeso foodde bawde, gam maajum mi habdi foodde bawde mi yebana na hoore am wakkati," Sturridge yechchi LiverpoolFC.com. "Mi laari Kante do wara nden o meemi nga nde gootel tan nde o numai masin sai o lati nga tan." Chelsea ardiri 1-0 ha reeta wakkati baawo maskiido bi Belgium Eden Hazard yari gol ha minti 25. Fijanoowo the Blues yeeso yerbini Mateo Kovacic bol be teppere, bako o firliti kombi chaka babal nden o doggi o nasti reeta Liverpool. Kovacic wodi hokku-wailutu-dillu ha chaka babal. Nden o yerbi bol talli, yotti Hazard ha nder laayi. Hazard doggi dadi aatoobe saare nden o lati bal be nanal nga dilli sebital pos Liverpool nga saali Alisson Becker nga nasti ndaabol. Liverpool fijan be Napoli nder fijirde gurup fijirde maskiibe lesde nasaara deedai njamdi 3 Asiri nyande alarba ha pellel fijugo nde San Paolo ha Naples, lesdi Itaaliya. Chelsea fottan be Videoton nder fijirde UEFA Europa jamdi 3 asiri yande alamiisa ha London. Limngal maibe sanadu masiibo fachcham ha Indonesia biddi be 832 Limngal maibe sanadu masiibo dimbugo leddi ha Indonesia wa’iti 832, hukuuma hakkilanoobe masiiboji andi ni no nyande Alat. Rahotoji holli dow himbe duddbe daggi chaka mahi di dimbugo leddi ko saatugo mai yotti 7.5 yibbini nyande Jumbaare nden jukkiti boggi ndiyam di juutugo maaji yotti jaabande 20, wolwoowo dow darnde hukuumawa ngan Sutopo Purwo Nugroho andi ha mobgal chaakol habaruuji. Birni Palu, mardum himbe ko burata 380,000, do hebbini be kaa’ye mahi gibbudi. Taadiɓe nangi gorko, 32, ngam bedo seka mo e mbar hoore baarwo debbo feere yuwaama be labi ha maayi Dum fiiɗi binkujaakgo doe warhoore ɓawodu tawi gawaare debbo ti BIrkinhead, Mersyside hande fajiri suka mo duɓi 44 tawaama njamdi 7.55 fajiri e battaaje yuwre labi ha Grayson Mews dow laawol John, be debbo mo duubi 32 nangaaɓe dow seko warhoore. Taadiiɓe tori yimɓe wonɓe babal ngal dow mo laari ko nani huunde feere fuu yaha andi na be. Brian O'Hagan ispektoojo widitoowo wi’i: 'Widitol ngol do jabrude arandeeje ammaa min do tora mo woni babal John Street nder Birkenhead nani koo laari ko o sekata fuu useni o andi amin. Haa fahin min do tora koomi, musammam direba en taksi, be teema hoosi hooto huunde feere a mootaaji mabbe useni be andina amin teema bayaanuuji be mari wallan masin ha widitol ngol.' Wolwoowo dow darnde taadiibe tabbitini wi’ugo debbo mbaraado on o asliijo Birkenhead nden a tawaama nder kare. Hande naange soobiraabe be nuddini andi debbo mai yotti babal ngal be do yama hatoy buski debbon ma tawa hande fajiri. Widitol do dow wadeego ngam taadibe wi’i be badake andigo ronowo mo masiibo mai hebi ko widitol wontiri. Direeba taksi joodido ha Grayson Mews foondi lurgo nder saare maako amma taadibe wi’i mo wala mo be achchata wurta ko nasta nyibaalo mai. Wolde salorimo nde be yechchi mo ko fe’i. Joodiibe nder to andi naama dow sai baawo awaaji bako be achcha himbe lora nder. Taadido gooto nanaama don wi’a goddo feere babal ngal fuumaagal hoositiraama dow pellel mbononda. Debbo feere wanngiti ha babal ngal be gondi ha gite maako. O wadi ka lornutugo ‘dum nyiddi masin'. Njamdi 2 naange mootaaji didi di taadiibe be moota ngonnga do yaasi. Taadibe wodbe boo do dari nder to hakkilina chi;e gonde ton. Kala mo mari habaru fuu umraama wolawana @MerPolCC, yoona 101 ko ewta faddoobe mbonnda hedi sirri ha dow laayi 0800 555 111 ta’a log 247 je 30 lewru Sptemba. Lawru Cromwell je majalisa laati kesu nder soinde narral andiraa dum ‘wintutugo taariha’ Sankutugo dum laatan gimol aadilaaku ha noppi nyidda baale en nandu Taliban nder kuujeeji taariha be diina ha England tokkoobe sennoobe majjube wadoobe mbononda . Amma jamaaje Cromwell tindini shaawara Mr Crick be "pataaku" nden "habdugo windutugo taariha." John Goldsmith, Shiyaman jamaaje Cromwell , wi’i: "Walaa no muhaawara ittugo lawru luutirte ha jama jotta e nanta ittugo lawru Oliver Cromwell baawo faada Westminster laatan ko waltinte. Darjidinki konu basasa England Cromwell umrai nden o ardaii konu ngun. Teema Cromwell feere halketee ngam kuude maama maako Thomas mo duubi teemedde ko saali. Sir William Hamo Thorneycroft's tafi no haandi Cromwell hujja on je kaniwol 19 ra’ayiiji be gebe porti taarihaaji feere je goddo mo ha jtta dudbe do yi’a o haandi seenoreeki. Mr Goldsmith yechchi Telegraph yande Alat: "Dudbe do hoositiri Cromwell bana, teema buran ha ragare karnuwol 19 dow hannde, daraniido majalisa daga wailiteeg hedi yaasi, maana wailiteegi daga suudu laamu. Ko tinndinoore nde fuu maare nde gone dum haala wadugo muhawaara on ha nder tariiha. Ko tabiti goonga ni kanjum woni habre chaka karnuwol 17 walliti masin wailugo jahal yeeso lesdi ndin, nden Cromwellkanwoni goddo dariido andaado luutani wakkere woore nder bakeeje den. Nasaraaku maako hedi fuddugo Faada haandani seyoreego e numteego." Gaduuru kallunde siifi remoowo bi China ha laahira Gaduuru ummani nden siifi ha mbari remoowo nder luumo ha fombinahirna China, laabi chaakol habaruuji pamari filli. Goddo on, andiraado be inde "Yuan," be tawi o maina nden dadi maako woorti masin, ii’yam do suddi mo ha kombi sty luumo Liupanshui nder laamorde Guizhou, jariida fajiri nga South China Post firlii habaru man nyande Alat. Duroowo gaduuji taski tufiki gaduuji din rigaakafi ha walde maaji 30 May, 2005 ha Xining je laamorde Qinghai, China. Fillaama teema o wadi yaadu be binngel bappa maako daga keddiraabe laamorde Yunnan nyande salaasa ngam be sooroya gaduuji 15 ha luumo. Nde weeti fajiri, binngel bappa maako tawi o maayi, nden o hirliti mabboode dammugal suudu o heddi ndu gaduuru sty do mabbiti. O wi’i Wai gaduuru sty maundu wornndu nden be iyam ha hunnduko maaru. Bincike marbe andal dow ko laarani fe’aanujin tabini gaduuri ndu teddugo maaru wadi pound 550 siifi duroowo on ha maayi, wi’ugo rahooto. "Kosde binngel bappa am fuu i’yam," dendii ko, nyoodirimo "Wu," wi’i, bana no jariida Guiyang habarru kikkide holli. Footooji holli Yuan do nasta luumo bana jamdi 4.40 fajiri Alamisa ngam o nyamna gaduuji maako. Gaawaare maako tawama bana reeta awa baawo ton. Na Yuan mari ndabbawa nga mbari mo ngan ko bii bappa maako. Ainoowo luumo wi gaduuru ndn mabbaama ngam taa ndu ummana goddo feere fahin bana no jariida kikkide andini, taadiibe bo do habda beddugo moftugo shaidaaji ha babal ngal. Lennyol Yuan be hukuumaaji luumo do nayya cheede diyya be yobata ngam maayogo maako. Kodayake chaddum kam, amma gaduuji ummana goddo meedi fe’ugo ko saali. Nder hitaande 2016, gaduuru ummani debbo feere be goriiko ha ngesa mabbe ha Massachusetts, achchi gorko on be nawnande kallude. Duubi sappo chaaliidi, gaduuru ndu teddugo maaru wadi paund 650 biddi bi Wels feere ha turokta maako seende debbo goddo on hulnu gaduuru ndun ndennda. Baawo duroowo gaduuro wondu nyaami remoowo feere ha Orego nder hitaande 2012, duroowo Manitobaajo andini CBC News dow gaduuji din hallai amma berkeennga i’yam "ijjai." di "Di wanyoto masin. Di turiidi, duudi nyamde ... di wala anniya nownugo ma. Amma doole tan hokka di daraja je haandi," o wi’i. Luttaano hurricane Rosa wadan sandu iyeele maude ha wailawalaadu US Bana do hasaace holli, sembe hurricane Rosa do famdita nde dilliranno hedi dow ndiyam pewdam fumbina foomonde Mexico. Haafahin, Rosa waddan iyeende fachcham ha fombina Mexico wailawalaadu U.S. nder balde garooje. Rosa do mari hendu 85 mph, Yebre 1 Hurricane, daidai njamdi 5 fajiri. wakkati hirna nyande Alat, ndu yi’aama mileji 385 wailawolaadu Punta Eugenia, Mexico. Rosa don tamme dlliran fombina yande Alat. Haafahin, dulluru do fodda ha teeku Pacific nden do yaawi tiitugo fuuna foomonde U.S. Yaake Rosa tiiti Baja California nyande altine, nde masiibo fachcham fuddi yerbugo nder nasta saawawre hedi wayla naatugo fuuna U.S. Rosa waddan iyeende nde yahanta inshi 10 ha bakkeeje feere nder Mexico yannde Altine. Bako,saawaure nden wadda iyeele tiitide wailawalaadu je tafata hende e nanta iyeende maunde masin balaade garooje dee. Ha asal, inshi 1 nder 4 je iyeende nden wawan wadda fachcham kallu dam, ilugo morboobi be bastaago loope ha sahaara. Saawaere tropica wadan sanadu inyeende nde badata inshi 2 yahugo 3 nder awa gootel, musamman ya bakkeeje godde ha wayla Nevada be Arizona. Duudam iyeende bana inshi 2 yahugo 4 on tammete ha wakkeeje feere ha wailawalaadu, musamman Arizona Fachcham waawan wada ngam laarugo mbononda iyeende tropica wadata. Haandai goddo wurta yaasi ko sahara be kosde nde masiibo iyeende tropica do. Iyeende teddunde wadan sanadu maaje pamare fachcita nden diggaali wadan sanadu dulluru hende je umminta sollaare. Iyeende tiitinde nden nde wadan sanadu iyeele boowaade mauna hedi bakkeeje godde ha foombde wayla Califon. Maunugo iyeende nde mobgal maare wadata bana reeta inchi foti laata, nde waawan waddugo kurbukarbaaji be wonnaaki laabi. Teema doo laatan iyeende ragareere nde ndunngu hikka ha jeefa kan. Iyeele tropica feere chankitiide fuddan tiitugo Arizona Alat kikkide be fajiri Altine, bako iyeende nden wara hindu wadan altine jemma be Salasa. HIyeende teddunde yeelan galaade nayi fuu nyande Altine har yahugo Alarba. Lewru Oktoba yiidan be guldum ha U.S fuu ngam Artic do feewi, amma luttudum topica do foowi. Yaake goo banni maajum d wadda wailugo ha yanayi feewugo e foowugo wuro je wakkati sedda. Woodi misaaluuji maudi ha yananiyi maajum ha chaka U.S. nyalaade Alat. Woodi kombi degriiji 20 je ko sendndiri birni Kansas, Missuri be Omaha, Nebraska be hakkunde St. Lois be Des Mons, Iowa. Nder balde sedda garooje, pooweenga sheedu habdan yaajugo fahin. Burna chaka be hirna U.S> do tammi yi’ugo powdum je fuddata nder Oktoba nden yiilan dakikahon 80 daga hirna ngam fudda hootugo waiylawalaadu. Birni New York fi yotta degreeji 80 nyande Salasa, je laatata bana degreeji 10 ko burdiri reeta. Hasaache juddum min wadi do holla misaalu masin dow booweenga buran shaka hedi woyla U.S. har yahango reeta lewru Oktoba. Himbe buri milliyon 20 laari nyaake be hidi titta kiita Brett Kavanaugh. Ɓuri yimɓe miliyon 20 ndaari simtiri kiita mauɗum dou haala Brett Kavanauge e debbojo wiiɗo o hurwii mo be duuɓi 1980s, Christine Blasey Ford, e wuro tibi jowe go'o. Laamorinkeejum ɗum toggitini, yimɓe habaruuji bo ɗon ta'ya kuungal Jum'aare gal mosla ɓaawo: narral artinaaɗum Lamɗo Arizona Jeff Flake gam FBI heɓa waɗa biditaaki Sa’ire asawere gotal. Ford yecci lamɗo kiita lamorde wai o 100 tabbitini Kavanaugh cikrinimo bo haɓi ittanki mo limsere e bikii jangirde. Kavanaugh, nder simtirnaaku shemtuɗum, wii o 100 tabbitini ɗum lataaki. Tema ma ɓuri yimɓe 20.4 miliyon ɓe Nielson wii ndaari ɗum nyande Jum'are. Laawandu dun limii ndargo yimɓe dou CBS, ABC, NBC, CNN, Fox e MSNBC ceeko habaruuji. Walaa limiiji saa'iire nden dou ceekoji holluɓe ɗum, fuu PBS, C- SPAN e Ceeko Shoggu Fox. Bo Nielsen won bonee limuki yimɓe ndaruɓe haa ofis. Ngam ɗum waɗa ɗum dou atal,ndaru ɓe ɓen heutai ɗum ndaarooɓe bol bee shaahu Akademi. Ceeko Habaruuji Fox, ɓe tammunde haala tabbitinii suɓuki Kavanaugh, ɗoowii ceekoji wonɓe ba ndaarooɓe 5.69 miliyon saa'iire nyalandere simtirki, Nielsen yecci. ABC wani ɗiɗaɓe e ndaarooɓe 3.26 . CBS en gon 3.1 miliyon, NBC bo won 2.94 miliyon, MSNBC en gon 2.89 miliyon e CNN bo kebi 2.52, Nielson yecci. Nasaadaaji duudi haa bawo dun timmini simtirki. Flake woni neddo himniijo baawo ko laati nyalde Jum’are. Baawo ofis Republican dun shaka wurtini hala wai be shubai ngam welanki Kavanaugh, ‘'o nangama be kameraaji CNN ‘'e CBS bimbi nyalde Jum'are kaboobe’'e telbanamo sa'i o ngabbi ngabbinoojum haa nanki Kiita Kiitoobe. O darake gite e jippi les saa’iire duudde ngam dum simdiniimo, dun hollimo e CNN. ‘’Mi don darii jooni e yeeso maa,’’ debboo jo goddo vii. "Oon fonno o’don yecca ngonga ma leddi din? Dum vii’i mo, ‘’a won sembee saa’ii reube dudde walaa sembee."" Flake vii ofis maako wurtinii haala bo wii, bako ngabbirnoojum mabba, o hebai no o bedda ko wi’a haa nanarre dawotoobe. Ceekooji sablere den fuu don holla saa’iire e baawo, saa’i dawrotoobe alkaalaaku shubata bo bedda noddaaki Kavanaugh haa laamu fuu ngam o shubaa. Flake bo vii o wadai non tan e fahmuki no FBI ndaarai nder ko dum nangi mo haa asaweere waroore, dum Demokrati en les en vi’aata . Flake tabbitinii diga haala wayeeji en maako, Lamo Demokra. Chris Coons. Baao wolwuki e Coons e laamooji duudde baawo don, Flake hooshi taynorru mun. Ko Flake shubii won sembe, gam dun holli shubaaku Repoblika en heutata hokka Kavanaugh to dun biditaaki . Lamdo Trump ma mabbitii biditaaki FBI dou Kavanaugh. Lamdo Biritaniya hudai wolwoobe e ‘ fijirki e tufleeji’ dou Brexit Lamdo Maudo Theresa May hudii wolwoobe dou fifdaaki maako dum daccuki Hautaare Uropiya e ‘’fijirki e tufleeji’’ en yeeso Biritaaniya e lesnuki ko leddi yidii saa’i o volwii haa darewol habaruuji Sunday Times. Lamdo Maudo Biritaaniya Theresa May yottake gam moftaaki Konzavativ haa Birmingham, Birtaniya, 29 Satumba, 2018. E wolwoki ngokki yeeso dun o wurtii e yeeso darewol habaruuji, wajiirii yaasi mako mo naane Boris Johnson billii piyol mun dou huunde maaho dun noddeteejum Li’itoobe fiftiiki Brexit, o vii tefuki na Biritaniya e EU jabanai ko’eejii mu’een sheede ‘’dun fuu dun elateejum" Fiduki Wayde Sims; Badoowo nangi tuumaado Dyteon Simpson ngam mbarduki fijowo LSU Badoobe nangii tuumaado nder fiduki haa mbardoo Wayde Sims, fijiwo LSU mo duubi 20. Dyteon Simpson, mu duubi 20, nangaama bo wadaama nder suudu bone. Heerdinaabe yoofii bidiyo hafre shaka Sims e Simpson, bo badoobe vii Sims rellii gilashi mun saa’i hafre den Badoobe hebi gilashi den haa fellere hafre nden bo be vii be hebi ii’y’am Simpson dou maaje, goddo CBS WAFB yecci. Baawo ‘yamuki Simpson, badoobe vii o jabii hanko fidii Wayde . Shede fidya maako wadaama dou $350,000, Kiitoowo on yecci. Ofis Heerdinaabe Be Fuuna be Baton Rouge yoofii yeccaango arandeejum nyalde Jum’aare, be vii ko waddi waade nden dun fidaaku e hoore haa nder daande. Yebre nden kellani Badoobe Gelle Louisiana, lab badoobe tumaa, badoobe Jangirde maundu du Hiirna e yimbee wallube lii’itaaki heutunde nanguki . Holooowo fijirde e LSU Joe Alleva yettii holloobe dookaaji ngam ‘’ndaraaki mabbe e teftukii gongaa." Sims woon no duubi 20. Mo ndarde 6 e tekkuki 6 mauni e Baton Rouge, e ton baaba maako, Wayne, fuu fijii bol ruuruuje e LSU. O heuti ba masde 5.6 e tefkii 2.6 e fijirde wakkati baawo. Bimbi nyalde Jum’aare,hollowo fijirde e LSU Will Wade wii tim mabbe ‘’hultorii’’ bo ‘‘nanii’ mayde Wayde. "Dudduum neddo hulata ko ndeye, Wade vii. Yiite kaa’e rottii do gelle Mexico Cukkuri wurtoiijum diga kaa’ya Popocatepetl heutii gelleji badude e Mexiko ta fombina. Ndemrinkeere Huwoobe dou Haduki Hulniidum yecci yimbe Mexico nyalde Asawe ngam be dogga diga kaa’ya yiite nden baawo huunde nden fuddii diga shaka haa dun wurtinii 183 hendu wuloondu e cukkuri baawo sa’aa 24. Ndemrinkeere dun don ndaara fiitooji duudde e kaa’ee yiite duudde Fotooji e shoshal midiya kollii cukkuri sheude e sudda hundee mootaaji e gelle badudum e gelle Mexico ba Xochimilco Andube shaani yiite kaa;e yi’ii beddaari e shaani yiite kaa’ya gan deppiijum mil 45 (kilomita 72) fombinafuuna e nder gelle ngam seekaare leddi dum teddaaku 7.1 fiyii Mexico e Satumba 2017. Yiite kaa’e dum andaadum e ‘’Don Goyo’’ naane ma don huwa diga 1994. Badoobe kabirii e hendiroobe Catalan bako wartuki duungu shubaaki hoore Yimbe jowee didi nangaama e Barcelona nyalde Asawe baawo kaboobe bako hebuki hoore kabii e badoobe, bo dubuuje hautake e sidootira en mabbe ngam be siftira wartaaki duungu shubuki Catalonia dou tokkitiraaki. Hautal mabbube yeso ngibbe hendirki hooti baawo e kabre baawo badoobe fidii be e boccinde bo rufanii be fooda kala, dun waddi shurle nyibbiide e dou atalji mabbiinoode e kaboobe. Hafre fuu fusii diga bawo nyalde den e badoobe huwoobe e sawruuji mabbe ngam be wallin hafre nden. Baawo wakkati duuddi moftaaku gidbe hefki hoore e janga ‘’walaa yejjituki, wala yaafooki’’ saalnake e kaboobe hautal hoore aatoobe ‘’ Spain juttina balde." Yimbe saffo e nayi jabii lekki ngam naunarreeji famari dum be hebii e hafre nden, yimbe habaruuji famari yecci. Berde don ta’i masin e bange ngibbe hebuki hoore baawo duungu e hafre 1 Oktobadum Madrid yi;ata ba woodaa amma bo jabaadum e hendiroobe Catalan en . Shuboobe shubii e mberde mabbe ngam be heba ko’e mabbe, fuu wurtaaki wadi les naa ba no yimbe be ngidaa tokkitiraaku duuddum ta saluki wurtaaki ngam shuba . N maube Catalan wii wai badake yimbe 1000 nauni duungu saalindu baawo badoobe habi darnuki shubaaku e fellere shubaaku e leddi din fuu ngam hafreeji naudi . Moftal gibbe hefki hoore jippake e jemma Jum’aare ngam be kada hayyayyaaki tokkoobe baawo badoobe leddi. Hayyayyaaji dun wadii amma dun doldinii dum hooshukii atal feere. Narcis Termes, mo duubi 68, bo huwoowo lantarki jahoowo hayyayyare shendiroobe e debbo maako vii o itti tammani dou hefki hoore Catalonia . "Duungu saaliiru min wuuri saa’iire amin burndungal . Mi yii inna an e baaba am e waya ngam beldum be hebi be shubii amm jooni min darake, ‘’ non o vii’. Haa fuu hefki nasara e shubaaku leddi Disamba shaaluundu, moftaare gibbe hefki hoore Catala en habii tabbitinki teddaaku duungu guu ma e laamu en mabbe burdube andaabe koo e dillol hoore ko e mabbaaki ngam renuki alkaalaaku ngam shiryaaki wattitaaki e hefki hoore waroore. Joan Puig, kaanikiijo mo duubi 42 hoshoowo hafre nden e waya muudum entaare walluki badoobe, wii hafre nden mofti tifliku en diga koo toye. "Dun don bedda foowuki’, non o vii. Nyalde Asawe, Oriol Junqueras, gooto maube Catala en jowee nayo mabbado bako shar’a diga dungu saaliindu, yecci wai o daroto e Laamu Paliya en Yuropiya. "Daraaki e shubaaku Yuropiya wani atal bongal ngam turaaki elaaku e billaku nder shaani min gi’i diga laamu Sipaniya. Londonderry: Worɓe nangaama ɓaawo wuro taffaama be mota Worɓe tati, ɓe duuɓi 33, 34 e 39 nangaama ɓaawo motawa taffi-taffinii wuro e Londonderry. Shaanu laati haa Ballynagard nyalde Almahiisa wakkati 19:30. Det Insp Bob Blemmings wii maɓɓonde den e maahdi ndin fuu wonnaama. Teema maa ɗun fiɗii mootawa ngan saa'iire wande. Fiiki Menga hokki Livingston 1-0 nasaraa dou Rangers Yarki Dolly Menga arandeejum wartanii Livingston nasraa Doutiiɓe Livingston hulnii Rangers wai ɓe tonya Steven Gerrard e doƴƴaaki maako ɗiɗaɓol e fijirɗe 18 dou manaja Ibrox. Fiiki Dolly Menga hollii feeraaku ngam Fellere Gary Holt ɓaditake yeeso è Hibernia de ɗiɗabol. Fellere Gerard jooɗake walaa nyamki e fijirde Pirimiya dungu nguu bo ɓe dartake geese mauɓe Hearts,ɓe tokki piito jowee tatii, Alad waroore. Bako ɗon, Rangers rottinai Rapid Vienna nder Fijaaku Yuropa nyalde Almahiisa. Livingston bo, jooni, ɗon ɓedda doggol maɓɓe ɓurɗum nder hendaaku e fijirɗe jowee go'o,e ekkitonowo mauɗo bou meɗai doƴƴaaki ngam ò fartii Kenny Miler leuru saaliiru. Livingston rellii daama dou ngarooɓe toskaaɓe. Gonduu Holt haani waɗa yeeso arande bako ɓe nyaama, e softaaki maɓɓe e waddana Rangers damtaaki ɗuuɗɗi. Scott Robinson hamminii bo se ò wiccii himmo maako tiita fellere yaruki, sei Alan Lithgow wawu tindinki himmo mun masin ɓaawo jirtaaki e hautaaki e hooreejo Halkett tiita yarki. Jaɓɓooɓe ɓen yardake Rangers fijai é yeeso maɓɓe, bo ɓe andi ɓe wawai fitinki ngarɓe ɓen é kintaaki ngaɗaaɗe. Bou ba ninnon yarki giɗaaɗum ɗum wari. Rangers jaɓii fiiki feere bo Livingston huwii maɓɓitaaki, Declan Gallagher é Robinson kautake ɓe tindai Menga, hooshuɗo meemaare bou njari diga shaka. É saɓɓugo go, Rangers tattarnake wondaaku ammanaa heɓii nastuki wuro ngon bone Bou ndaroowo wuro ngon Liam Kelly hulnitataake. Ninnon ɗun waɗi ka waɗuki haa wakkati ɗiɗaɓol, seini Alfredo Morelos himnii suuɗaaku diga Kelly. Ɗum haɗii Scott Pittman é kosɗee ndaroowo wuro Rangers en Allan McGregor bou Lithgow fiyii masin diga tindinki fijirde feere ɗum Livingston. Fiditaaree ngadi ka warki haa booro Livingston bo ko ndeye be nyamdi, de didi e fenalti - baawo leggituki Halkett dou ndaroowo Glenn Middleton, bo gotal nga bol jungo rufaama. ‘Wonduu' diga bayaanu-Livingston. Neɗɗo BBC Scotland Alasdair Lamont haa fellere fijuki Tony Macaroni. Himmaangu bongal e jaɓeteejum gol Livingston. Bange neɗɗo, ɓe haɓii masin, ɓeɗon saala ko ɗun hammi fuu dou ngabbajum dou ɗuum. No ɓe Fijirta Wattitaaki fijooɓe ɓen ma wattitaaki diga wartuki maɓɓe dou, seini ɗun hellanai Holt ngam no ò wa'ini timwa ngan diga waruki maako. Ò won sadauki en ɗuuɓɓe. Keptin Helkett ɓurii, aardina moftal soja'en huwaaɗum, bou Menga waɗii Connor Goldson é Joe Worrall dou koli kosɗe maɓɓe. Rangers ngalaa sembidireeki sosai. No ɓe booɗiri les Gerrard, ɓe kaasake dou shuɓaango. Fiiki bol maɓɓe ɗun ɓaawo relli- nde go'o tan ɓe ta'i fellere wuro ɓe maɓɓiti- bou ba ɗun findinki Rangers, keɓuɓe Ko’e maɓɓe é shaka tebur. Erdogan hebi jabbeki jillidiriide eh Cologne Won jaleede e nyalde Asawe ( Satumba 29) ngam laamu Turkiye en eh German en kautake hashitii eh Berlin. Hanjum wani nyalande Lamdo Erdogan baawoojum e warki maako Germany - ngam wa’inki bandiraaku yimbe NATO. Be kabirii ngam shaanu hakku yimbe, hakku yimbe habaruuji e kautal Turkiye en e EU. Se Erdogan saali haa Cologne ngam mabbitinki julurde mangu. Gelle nden wani huroo yimbe Turki en duudbe eh yaasi Turki. Badoobe limtii dalila hafreeji ngam haduki yimbe 25,000 sembidde hautuki e yeeso julurde nden, amma yimbe duudbe wurti haa badi ngam be daara lamdo mabbe. Mbe ngidaa Erdogan - duudbe Kurdu en- hambe ma volwii ngam dun nana be, be hallini shaanu Erdogan e taynoraaki laamu German ngam jabbinki mo. Kabe didon kom holli sendirki kodoo mo wobbe Turki German yi’ata ba shehi mo wobbe bo yi’ata ba halludo. Boofol atal e Deptford: Mo keke maayi de o hautii e moota Mo keke maayi e boofal hautungol e moota e London. Boofal ngal laati e badi hawtidirde Tiiti Bestwood e Tiiti Evelyn, atal hayayyaangu e Deptford, e fombin-fuuna gelle nden, tiita jamdi 10:15 BST. Direba motawa ngan darake bo huwobe jamu ma ngari, amma neddo on maayi saa’iru ndun. Boofal ngal wari baawo mo keke goddo maayi nder boofal fiya-dilla e tiiti Childers, ba mil go’o diga fellere boofal Asawere nden. Badoobe Gelle nden vii yimbe mabbe don huwa ngam heftuki neddo on ngam dun yeccana bandiraabe maako. Won mabbuki atalji e sendiraaki atal bos e fellere ngon bo dun yecci direbe mota en ngam to be njaha fellere nden. Wuro Bone Lartin jutngal: Badoobe jowe go’o naunake e nder fitina dum Huweeɓe Wuro bone jowe go'o naunake e nder hayayyare e wuro bone marjum tsaro masin, huwowo e wuro ngon yecci. Hayyayare ummake e HMP Lartin Jungal nder Worcestershire ba jamdi 09:30 BST nyalde Alad bo dun har jooni. Gwanijo hunde ‘’Nargewol’’ ngaddaama ngam huunde nden, hautudum fuu be nder jowe tati bo dun hebbini jungo woore. Dun lejjii heerdinaabe ben ngam be naunake e geese mabbe. Goddo volwoowo mo Kuude Saare Dangay yecci: ‘’Wobbe prison gurnaade masin ngaddaama ngam be huwa dou shaanu ndun e HMP Long Lartin. Huwoobe jowe go’o lejjitaama ngam naude geese. Min jabata hafre e suudu tiggirgal amin, boo dun holli ngadube ben ma dun yaraibe haa badoobe bo be booyai e wuro bone. HMP Long Lartin hooshai sindaabe 500, bou fuu kulnoobe masin nder leddi ndin. Nder Yuuni dun yecci vii laamdo suudu tiggirgal lejjitaama baawo sindaado goggo fiyi mo. Boo nder Oktoba duungu saaliindu wallinoobe hafre noddaama ngam be wallina hayyayyaare maudu ngo dum fiyi huwoobe e bolhon . Naarngewol Rosa don hulna Phoenix, Las Vegas, Salt Lake City e ndiyam duuddam (felle di ngala ndiyam mooroto) Dun woowa bone gaynlitirdinkeejum nassa Arizona, seeni ko laatoto arandeejum laatoto aran asawere warooru ngam sembee Naarngewol Rosa luttudum heftirii haa nder Ladde Fombinawaila, e yottina alamaa ndiyam. Dowrotoobe Shaanu Sella Leddi hokki ndarateejum ngam ndiyam dum Altine e Talata dum waila Arizona nder waila e fuuna Nevada, fombinafuuna California e Utah, hautudum e gelle Phoenix, Flagstaff, Las Vegas, e Salt Lake City. Dun tammi Rosa hoshai atal saala Phoenix nyalde Talata, huushira baawo Altine bee ndiyam dou. Dowrotoobe Shaanu Sella Leddi nder Phoenix ngi’ii e vindi tuwit “naarngol gaylitirdinkeeje saffo tabbitii bone narnge nder mil 200 nder Phoenix diga 1950! Katrina (1967) dum naargewol nder mil 40 dum AZ border.” Holleteejum Dowrotoobe Shaanu Narnge e Leddi tindinii 2-4 inci ndiyam, fuu shubaade keutude inci 6 nder Mogollon Rim dum Arizona. Felle Leddi Fombinawaila hautii dum e shaka Rockies fuu Great Basin wawai hebuki inci 1-2, e shubaade kautal waawai yaaruki inci 4. Ngam be ngalaa nder bone ndiyam, ndiyam Rosa warta nai be barkaa ngam naane ma leddi mabbe njoorndi. Ngam ndiyam wawai waannuki, ndiyam goddam wawai nafuki ngam Fombinawaila don yi’a njooral leddi. Ko jabaama ha U.S. Daaroowo Njoral Leddi, burii 40 nder 100 e Arizona don hafda e njoral leddi asin, didabol daga dou, “weather.com yecci. Arandeejum, atal Naarngewol Rosa foodi do’yyal leddi haa felle Baja California e Mexico. Rosa, haa jooni won sembe naarngewol won hendu shembiddi mil 85nder sa’a go’o nyalde Alad, dum mil 385 fombina Punta Eugenia, Mexico bo don dilla haa hiirna be mil 12 nder sa’a gootal. Naarngewol ngol don heba ndiyam feudam nder Pacific den sei e feuta. Ngam nii, dum fammi dun wadai rufuki leddi e Mexico e hendu jirlidirjeejum sembiddam e nyalauma koo alasara nyalde Altine. Ndiyam e saashi Mexico rufai masin, wawai wadduki bonee ndiyam masin. “Dun don reena ndiyam heutudum inci 3 haa 6 diga Baja California haa nder hiirnawaila Sorona, e heutudum inci 10 tema,” weather.com yecci. Rosa teftai hiirna nder Mexico dum hendu jirlidirteejum bako dum yetta gaaru Arizona e saa’aaje arande en bimbi Talata e bonee jirlitirjeedum, hanjum bo teftata haa nder Arizona bo haa nder fombina Utah nder jemma Talata. “ Ndiyam duuddam wani bonee mangu dun hamminta nder Rosa or luttujum maajum nder Baja California, hiirnawaila Sorona, e nder US. Ladde Fombinawaila, “ Dourotoobe Naarngewol Leddi vii. Dum tammi ndiyamji den waddai ndiyam doggode hulniijum yonki fuu doggol boori nder ladde, e rufuki leddi haa woje kaa’e. Ummitol Midsomer Norton: Himbe nayo nangaam ngam anniya mabbe je mbarhoore Derke en famarbe tato be gorko maudo mo duubi 20 aybe habdugo wada mbarhoore baawo derkeejo mo duubi 16 tawaama be battajje labi ha Somerset. Binngel ngel tawama naw naado ha Excelsior Terrace babal Midsomer Norton, bana njamdi 04:00 BST nyande Alat. Be yaari mo asibiti ha be do tammi o woodi "daama" jotta. Derekeyel duubi 17, dido be duubi 18 be gooto mo duubi 20 nangaama hanki ha babal Radstock, Avon and Somerset taadiibe andini. Taadiibe tori useni jamaaje to mo mari footo ko fe’i fu useni wara hokka be. Trump wi’i Kavanaugh 'yari bone, mbusteeki, mone' jam iyawa Democrat "Kala kuriya be hokki Kavanaugh dum kuriya salaago ngayaandi e kalleeli bibbe jam’iyawa Democrat," Trump wi’i ya kampen ha Wheeling, hirna Virginia. Trump wi’i dow Kavanaugh yari "mone e mbustu" bibbe jam’iya Democratic diga wakkati be sappimo har tabbitinki mo. Kavanaugh huni ha yeeso bibbe majalisa nyande Alamisa, sembe o sali jabugo ko Christine Blasey Ford felirimo be dabbutugo nyaamugo neddaaku maako yaake be sukaabe. Ford fu seedi dow ko felirta mo ha yeeso majalisa. Nyande Alat ardiido lesdi wi’i "himbe America laari shusal be maskamku" Kavanaugh nyande nden. "Kuriya tabbitingo alkali Kavanaugh dum kuriya tabitingo goddo kebudo nasaraku masin ha fannunuwol shariya nder jamanu men, alkaliijo andiraado be kuude bodde ha gomnati," o andini jamaaje waawoobe baawoo maako ha fombina Virginia. Ardiido on o holli dow subuki Kavanaugh woodi alfaanu yaake o wolwanno nafu wurtaago suba ha chubi chaka hitaande garooji. "Asaweeje nayi tan lutti bako chubi birdudi himmidinaare nder ngeedam men fudda. Mi walaa nder chubeteebe, amma mi don nder chubeteebe," o wi’i. "Kanjum wadi mido sukli ko hedi toy ngam mi walla chubeteedo men teddudo." Trump wi’i Democrat do taski do "salugo e sankutugo." Kuriyaaji arandeeji burdudi ha majalisa di tabitingo Kavanaugh don tamme sakkintee doo be jumbaare, maudo nder walloobe ardiido jam’iya GOP andini CNN. Teemedde maina yaake masibo dimbugo leddi, ha Indonesian, nden limngal maibe ben do beddo Himmbe badi 384 mainaa, duube ilnaama yaake dulluru hendu wuuwi foomoonde nden, nde masiibo fachcham be dimbugo leddi hebi nyoolel Sulawesi ha Indonesian, Hukuumaaji andini nyande Asawe. Himbe teemedde mofti ha birni Palu nyande Jumbaare ngam yaalirki lamar yaake boggi ndiyam di towugo mum badi miitaaji (yaabande 18) yibbini babe be jemma, wuuwi maibe fee hautaade e sankutugo ko woni dow laawol maajam fuu. Faccham dam tokki dimbaago leddi je teddugo mai wadi 7.5 . "Nde kulol mai fuddi keenya, dubbe doggai be wada chaniiji mabbe tan ha sera maayo dalila maajum wadi murnaa mabbe fu yiidi be sababu mai," Sutopo Purwo Nugroho, wolwoowo dow darnde hukuuma ustugo billaaji masibiibo je Indonesia andiraanga BNPB andini non Jakarta. "Fachcham dulluru dam warai kanjam tan, dam adi motaaji, ledde, chi’e, duufi kala kowoni dow leddi fu," Nugroho wi’i, o beddi wi’iugo dulluru ndun na dogga bana 800 kph (497 mph) dow ndiiyam boko yotta foomoonde. O wi’i, Wobbe feere wa’ii ledde ngam be hisa dullu ndun nde me hisni yonki mabbe. Kombi himbe 16,700 on egginaa yahugo babe 24 godde ha Palu. FootoojinDow di hubbinder nde yoofi holli mahi be shaagooji duddi wonnaama, gadaaji yibbi nden juulirde bo hebbini bee ndiiyam. Nyand e Asawe boggi ndiyam dam din do dow wadugo mbononda haa gure gonde gombi maayo. Jeeri dimbul leddi mai nanaama ha babe mari himbe miliyin 2.4. Hukumawa foonduki nasaraaku naftirki kare jamanu nga Indonesia andiraanga (BPPT) wi’i nyande jumbaare ha wolde be wurtini dow sababu dimbaako leddi sowi 200 bom wa fidaanga dow Hiroshima ho konu duuniya didabre. Ha birni man joodi, do dow laawol ndiyam juungol, faadu dun gol, narrow bay, kanjum beddi mauningo masibo dulluru ma, be wi’i. Nugroho tindini asarji din be "yaaji" nden o wi’i asibitiiji, shaagooji, hotelji be ch’e ujineeje yibbi. Gaawaaje wobbe be masiibo mai hebi tawaama nder kaa’e maadi yibbu ndi, O wi’i, o beddi be wi’igo himbe 540 hebi nownande yaake wobbe 29 yi’aaka. Nugroho wi’i mayube be asar njawdi burda duudugo hedi laawol ndiiyam bana kilomitaaji 300 (190 miles) waila je Palu, babal ngal be nyoonata Donggala, ngal buri badugo channteere masiibo man fe’ata. Chaakol habaruuji "fuu wudditaama nden walaa habaru sam" daga Donggala, Nugroho wi’i. Himbe ko burata 300,000do yeeda ha ton," Hukuumawa Red Cross andini, o beddi wi’ugo huwoobe e walloobe hukuumawa ngal yahan babe masiibo mai fe’i. "Masiibo do mauni masin, amma waawan tullita," o wi’i. Nyande Asawe Hubborde nden felaama masin ngam soinde andinki jamaaje fe’ugo dulluru ndun ha Palu, kodayake haaye geengal mai wari daidai wakkati dulluru mai fuddi. Footooji pamaro geedaadi laami maatootiral jamu holli goddo feere ha dow mahol no seeki daande barra himbe dow dulluuru do badi laawol wonbe less maako. Nder dakkikaaji sedda ndiyam moobi foomoonde kam fuu nden nasti mahi mai hibbini ilni mootaaji. Reuters hebai gasnugo hakika footooji din. Dulluru be dembaago leddi mai wadi sanadu hoosugo hiite lantarki nden ta’i laabi maatotiral ha taari Palu dalila maju sadini tiidal hukuumaaji hedi hisnugo. Sooja en foddi lendugo wallinde hedi laabi jirgi daga Jakarta e birniiji goddi, hukuumaaji din andini,amma egginaabe ben do mari haaje nyamdu e kareeji godde masin. Jiibpporde piirooje nden mabbi taam ngam daliila tiidal walliinde tan amma nga laatan ngado mabbi har lewru Oct. Ardido lesdi Joko Widodo o taskiti yillugo babe egginaabe resa ha nder Palu nyande Alat. Limngal mainaabe sanadu dulluru hendu ha Indonesia tulli 800. Dum Nyiddi masin. Yaake huwoobe Vision daga Donggala yotti birni Palu jam, ha huwoobe mabbe duwi ha less tampolji di be wadi ha bana ofisji mabbe ha baawo wuro, Mr. Doseba wi’i be babe mbononda wadi masin ha dow laawol. "Be yechchi am dow be laari chi’e bonnide duudde," o wi’i. Dum nyiddi masin. Kodayake kungiyaaji walloobe fuddi hullugo be beddan teedal dow wallinde, wobbe mabbe sinki dow maskkiibe dudbe bibbe lesdi yaasi hadaama yahugo Palu. Bana no hubbiirde Indonesi anandini, yobango, yeeru kare be hoosu huwoobe daga lesde yaasi fuddan yahugo tun to dum tabitini masiibooji wala ha babe den. Banni man hebaaki tawon. "Ha jotta dum babal masiibo," Aulia Arriani wi;i, wolwoowo dow darnde Red Cross nga Indonesian. "Toni ngomnati wi’i, "bisimilla., doo dum masiibo je shaafi lesdi fuu,"min mabbi tan laawol walloobe waroobe daga lesdi yaasi amma ha jotta not tawaaka." Jemmaare didabre baawo dullure e fachcham nyande Jumbaare, lenyol be soobiraabe be heftaaka don yela hoddiroowa wadan je hisnata be daga masiibo fe’aanooji din nde wannginta himbe mabbe. Nyande Asawe, Binngel gonngel pamarel doofaama nder diyam nyiddudam. Nyande Asawe, Hisnoobe teeti debbo feere mo kaa’e mahol tunni foodde balde didi nden banndu daada maako tawaam don dakkii mo. Gendon Subandono, ekkiti noowo tim wa fijoobe fijirde paragliding nga Indonesia, ekkitini dido nder fijoobe paragliding ngam yahugo pijirle Asian, je be timmini aran lewru ndu ha Indonesia. Wobbe nder daggu be ha hootel Roa Roa, har bee Mr. Mandagi, dum fukaraabe maako no. "Dar nde maskiido ha fannu fijirde paragliding, miin fuu midon suni,"o wi’i. Mr. Gendon nuti no dum waari, nder saa aaji sedda baawo habaru yiddugo hootel Roa Roa sankiti hakkunde fijoobe paragliding, o yaawi law o lendi luttube won be Palu patakeeji hedi WhatsApp, wonbe nder fijoobe ha lamar fijirde fomoonde . pataakeeji maako, wondoo, holli alaama nasti tan, na alaama yotti. "mi tammini do nufa pataakeeji din yottaaki,"o wi’i. Wuibe wujji $26,750 yaake luuwugo cheede nder ATM ha Newport dow Levee Wuibe nyande jumbaare fajiri wojjji $26,750 daga huwoowo Brink yeeke be lowananno ATM cheede ha Newport wokkati Levee, bana no habaruuji kebaadi ha hukuuma taadoobe je Newport. Laanyoo moota ngan donno mabbita ATM je babal siwtaare nga, o tasak loowugo cheede feere, Det Dennis McCarthy windi ha jawaabu. Nde o sukli no, goddo feere doggi "dogggi hedi baawoo huwoowo Brink" nden o wujji fajjo cheede je be yaaranno. Shaida en holli do be laari seketeebe dubbe do dogga babal ngal, bana no rahootooji holli, amma taadiibe wanginay limngal sekeeteebe ha nguika kan. Kala mo mari habaru ko hefti wuibe ben fu tuntuba tadoobe Newpet ha lamba ka 859-292-3680. Kanye West: shanji inde maako yagu Ye yimooro Kanye West do waila inde maako - laata Ye. O andi no ha Twitter Nyande Asawe, o winndi: "Andi raado Kanye West." West, 41, gannaado jammoore Ye ko neeba sedda naftiri moniker je inde Kaset maako jeetatiire, jofaadum nder lewru June. Shanji maajum wari on bako wangu maako darde goo ha jirijir wade teende jemma Asawe,ha be tammi o sootan kaset maako kesum ngel Yandhi. Oshanji yimoowo Ariana Grande ha nder fijirde maako faasitaande ngam "daliilaaji berde," tafido fijirde nden wi’i. Har be lataago rammidiki inde o andiraa, West meedi no wi’ugo inde nde do mari fa’ida deena ha maako. "Mi nuddini 'ye' kalmawol on burdungol naftireego ha Bible, nden ha nder Bible ngol nufa 'aan,'" West wi’i aran hitaande do, nde o wolwanno haala kaset maako ha rediyo be Big Boy. "Ngam maajumm min on aam, mi enen, mi onon. mi foddi daga Kanye, je nufata min tan, yahugo Ye tan - ngam tan hola kirki amim, soinde kirki amin, saklere amin, koodume fu. Kaset yel ngel do lardo no min ngoni on." O do nder yimoome andaabe shaju be inde. Sean Combs andi raam no inde Puff Daddy, P. Diddy ko Diddy, amma hikka o andini burugo yiduki inde Love be Brother Love. Walloowo West no boyma, JAY-Z, fu wadi be wala diidel be harfeeje maude. AMLO mo Mexico huni dow o nafitirta sooja en haba be jamaaje wuro Ardiido-lesdi chubaado mo Mexican Andres Manuel Lopez Obrador o meedata nafirgo sembe sooja dow jamaje lesdi maako yeeke lesdi ndil tiiti badaaki lamar 50 nde sooja en habi habre nyiddu nde be fukara. Lopez Obrador hoosi alkawal nyande Asawe ha Tlatelolco Plaza dow o "meedata naftirki sooja en ngam tunnuki bibbe lesdi Mexican." sooje fidi bindigaaji ngal hollugo suno mabbe ha plaza nyande Oct. 2, 1968, ha be mbari himbe 300 yaake mobgal fukaraabe marbe akiida nano fuddo marugo sembe ha nder Latin America. Lopez Obrador wadi alkawal dow wallugo dereken Mexicans ustango jeede jangirde kala lewruu be beddugo jaami’aaji ngomnati je chaahu. O wii soinde kuugal be hebugo jangirde don baditina dereken kombi mobgal nyidda baale en. U.S. sowan cheede be majjinta dow A.I. Yaake China laati do daagi dow ande koputa jamannu, U.S. beddan sowugo cheede be majjinta ha widitol hedi wakeree nden, rufoowo jaari nden andudo haala AI Kai-Fu Lee wi’i, mo huwani Google, Microsoft be Apple. Haala kan wari baawo ngomnati U.S. andi ni habaru AI, dukda yake U.S. wala dabare nde taskiti dow AI. Haafahin, China fuddi je mon daga rowani: be do aina laatugo No.1 ha tafugo AI bako 2030. "Sowugo widitol AI laatan fuddoode, laarugo burnaa lesde fuu badai U.S., nde min do dabbita dabare hesere wonnde nder AI," Lee wi’i. Sowugo cheede manni beddanan U.S laawool laataago tafoobe nden heboobe nasaaku ha ko hefteete garoojum je AI, Lee yechchi CNBC nde be hiiranno bee maako asaweere nde. Lee, mo deftere maako "AI Superpowers: China, Silicon Valley be tsaari duuniya kesum" wallifaama nder lewru ndu ha Houghton Mifflin Harcourt, kanko on CEO je Sinovation Ventures, je wadi jaari ha kampaniwa AI burnga andeego nder , Face++. Nder hitaande 1980 ha jaami’a Carnegie Mellon o huwi dow AI je nyaami bii America burdudo waawugo fijirde Othello, nden daga baawo o laati maudo widitoobe ha Microsoft nder ardiido lisal Google wundum China. Lee andi lawliraabe ngomnati U.S bana hukumawa kuugal widitol dow robot andiraanga Research Projects Agency's Robotics Challenge nden be nyamimo ndei o wonata fahin, ngam o wallita heftugo maskiido feere. Widitoobe nder U.S. saito daagi masin bako be heba wallinde ngomnati, Lee wi’i. "Na China on hoosta ardiime marbe andal; kampaniiji on," Lee wi’i. Facebook, Google be kampaniiji fasaha goddi wadi ka hoosugo marbe andal ha jaami’aaji duubi gaaen do ngam huwa dow AI. Lee wi’i wilugo sari ngomtai hedi eggoobe wallitan tiidaare hedi AI masin. "Mido yi’a haandi kala mardo PhD dow AI hokke derewol joodaake lesdi ataake," o wi’i. Hukuuma lesdi China wurtini dabare beddago naaura andal je jamanu warata ha nder lewru July 2017. Hukuuma kimiya e fasaaha China do hokka jangirde be himbe jangobeebe e janginoobe cheede bana no hukuumaaji be ngomnatiiji lesde godde hokkata majjinta njawdi masin hedi ko laarani kimiya e fasaaha sakko ma U.S. inganci bote jangirde nden famhi ha China, Lee wi’i. Neebai nder hitaande nde U.S. Hukuuma faddaaki lesdi mabbiti hubbirde beddankin naa’ura andal, je be wadi niyaa hautugo kosde be kampaniiji e jangirde maude, nden ha fahin White House andini kafugo komite chubaabe dow kolaarani beddanki naa’ura andal. Nder lewru ndu DARPA andini rufugo jaari $2 billion ha nder ko be nyooni AI garoojum. NSF bo, warugo jatta ni be loowi jaari $100 million nder widutugo AI kala hitaande fu. Haafahin, dookaaji lesdi U.S. ngidnga tafugo mobgal faddaago lesdi dow harka beddanki naa’ura andal lebbi gudaa ewtaaka. Himbe lesdi Macedonia wada chubi reranda dow yella be wayla inde lesdi ndin Nyande Alat bibbe lesdi Macedonia wadi chubi refarand do waylugo inde lesdi ndin yahugo "janhuriya hirna Macedonia," jabrude je sende soinde narral neebudum hakkunde mabbe be Greece ko wadi sanadu be habai achcheego be nasta mobgal lesde nasara wato European Union be NATO. Greece, do mari laamorde bi’e teende Macedonia, wi’i inde keddiraabe mabbe wonbe hirna do holla maral dow babe mabbe kanjum wadi be hadi be nastugo NATO be EU. Ngomnatiiji didi din wadi yarjeejeniya nder lewru June dow inde be tafi nden, amma wadoobe adaawa wi wadugo non wonnan anlaada tariha lenyol kabila Macedonia en be Slavic burda duudu go en. Ardiido lesdi Gjorge Ivanov wi’i o subata ha referanda mai nden o fuddi kampen do dujjugo e daayaaki chubi din do man waddi seko dow teema suboobe ben yotta taako kashi 50 nder temerre je mara haaje bako chubi dn tabitine. Yamol dow derewol subugo ha referandum mai jandi: "Adon mari haaje lataaki memba NATO be EU e yerdaaki naraal be Greece." Wawoobe shanjugo inde, har be pira minista Zoran Zaev, wi’i dum kaandum masin ngam wada sanadi babbutungo Macedonia laawo dabbugo nastuki hukumaaji bana EU be NATO, gooten nder lesdi wurtiindi baawo yibbuki Yugoslavia. "Hande mi wari ngam mi sakkina kuriya jahal yeeso lesdi ndi, heba dereke en Macedonia wuura ngeedam boosiidam les dawdi mobgal lesde nasaara ngam doo don nufa en fuu en yeedan nder hoolaare," Olivera Georgijevska, 79, wi ha nder Skopje. Kodaye lataaki farilla, bibbe majalisa be duudal babbe yotti wi’i jaban wattam chubi din ngam yebe yauna. Shanjugo inde nden do mari haaje duudal kashi didi-nder tati bibbe majalisa. Hukuuma chbi ka jaha filli dow woodi miskilaaji tawa jamdi 1 p.m. HHaafahin, duudal suboobe dari ha 16 nder teemerre, to a foondi be 34 nder teemerre yaake chubi bibbe majalisa ndotti en hitaande 2016 nde 66 nder teemerre wadube rijista sakkini kuriya mabbe. "Mi wurti mi suba ngam bikkon am, babal men do nder Europe,"Gjose Tanevski, 62, chuboowo ha nder faad wi’i, Skopje. Pira minista Macedonia Zoran Zaev, debbo maako Zorica be biyiiko Dushko sakkini kuyiya mabbe je referamda Macedonia dow waylugo inde je mabbitinta be laawol be nasta NATO be European Union nder Strumica, Macedonia September 30, 2018. Ha yeeso saare majalisa nder Skopje, Vladimir Kavardarkov, 54, do taska wadugo babal daraago pamaral, shiryoo koroomje ha yeeso danki ki dujjuube refaranda mai wadi. "Min don ngondi e NATO be EU, amma min yidi min nasta be juude amin ha dow, na hedi laawol kuugal ba" Kavadarkov wi’i. "Mi lesdi talaka en, amma min woodi neddaaku. To be yidaa min nasta be inde Macedonia, min hootanan wobbe bana China be Russia nden min laato nder wakkeere kautal Euro-Asia." fira minsta Zaev wi’i membaaku NATO waddan jaari Macedonia mari haaje masin, je mari duudal be wala guugal 20 nder teemerre. "Mi nuddini dow duudal fuu do wondi e ami ngam ko burata kashi 80 nder temerre bibbe lesdi ndi do wondi be EU e NATO,” Zaev wi’i baawo o sakkini kuriya maako. O wi’i "ee" wattam mai laatan "tabbitiingo ko warata." Foondo raayi jamaaje wada nden wangiina Altine saalinde hautaande be hubbirde widitol filaaji Macedonia wi’i hakkunde 30 be 43 nder teemerre suboobe suban ha rerefanda mai- lesti duudal himbe be maraa haaje wurta suba. Foondo raayi jamaaje feere, je Telma TV Macedonia wadi, tawi 57 nder teemerre jaabibedo taski subugo nyande Alat. Nder bee, 70 nder teemerre wi’i be suban ee. To haa referand mai wada nasaraaku haande wurtoobe suba yotta kashi 50 nder teemerre be beddaari gootel. Soinde nasaraaku referanda mai hollan wi’ugo doo on aran ngomnati mbaawoowa baawo-hirna yarnaama luwal daga jabugo mabbe laamu nder May rowani. Ndaaru: Fija noowo Manchester City Sergio Aguero yili nder atoobe baawo Brighton fuu ngam o heba gol Sergio Aguero be Raheem Sterling sankiti atoobe baawo Brighton nde Manchester City nyamino be 2-0 naynde Alat wadi nasaraaku ha pellel fijirde nde Etihad nder Manchester, England. Aguero wartiri dum bana wannyo nde o yari gol koydum weres ha minti 65. bii ajantinaa jo fiyoowo yeeso on hokka daga shaka ha fuddaano jokketeedi. O doggi hankunde atoobe baawo Brighton tato, bako o fishshi ha babal mabbitiingal. Aguero tawi hoore mom do taara hakkunde limse bokko-bokko nayo. O yerb atoowo baawo gooto bako o dadi wobbe duddbe ha dab kombi gola Brighton. Nden o yerbi nga hedi nano maako, nga tawi Sterling. Fijanoowo ingila yeeso on lornita niga Aguero be meemande gootel, mo naftiri nyaamal maako wuddi nanganoowo Brighton Mathew Ryan be latarawal nga nastiri sera nyamo ndaambol. "Aguero do habda be masalaaji ha kosde maako," manaja City Pep Guardiola yechchi hoosoobe habaruuji. "Min yewti bee maako haala fijugo minti 55, 60. Doo woni ko fe’i. Min wadi saa’a o nyaami gol wakkati nden." Amma Sterling on hokki Sky Blues nasaraaku arandeha habre Premier League. Gol mai wari nder minti 29. Aguero jabi bol ha nder keeri Brighton ha fijirde nden. O tallini Leroy Sane bol boddum hedi bechche nano. Sane fijiri nga sedda bako o ardini Sterling hedi daidum shabbi gol. Sky Blue en fiyii bolwa ngan yeeso haa nder raaga bako dun jiirta yaasi. City fijii Hoffenheim e fijirde Champions League ngal kautal njamdi 12:55pm nyalde Talata nder fellere fijol Rhein-Neckar-Arena e Sinsheim, Germany. Scherzer yidu fijuki wannoowo e Rockies Jotta nde Nationals en hadaama fiyuki fijol timmoore, walaa dalila doldinki fuddol gongal. Seini Scherzer haboowo masin yeli hooshuki tarol ngol huusootira Colorado Rockies nyalde Alad, seini sei woodi fifol timmore ngo Rockies, ngonbe fijol dowal Angeles Dodgers e waila NL. Rockies en ben hooshii ni fellel kaati fowngal e nyaamol 5-2 dou Nationals en jemma Jum’aare, seini fa haa jotta be don tefa mabberre inde kendal mabbe arandewol. “Haa fuu min fijai na don goddum, jonni min bawai yaabuki giggirdum baawo anduki fellere ndee haa Denver fuu yimbe ben e timwal gongal fijai e fijol burngal dun huusai mi duungu nguu. “ Ko wadi mi yidataa huusshuki e nder maajum?” Nationals en haa jotta yeccaayi ko fudda nyalde Alad, seini dun yecci wai be daccai Scherzer nassa haa nder iri haalu ngun. Scherzer, ngadoowo fuddirngol mun ngo 34th, wicci haa nder baade mun nyalde Almahiisa bou o fijai ko ‘o woowi nyalde Alad. Fijoowo e juungo nyaamo mo Washington heuti 18-7 fuu 2.53 ERA e fiide 300 nder 220 2/3 nderdaaku e fasluwol ngo. Trump baarake dou West Virginia Lamdo on tindirii e haalu filtindum subal maako mo Kiita Maunga Brett Kavanaugh saa’i ‘o wolwata dou nafargu wurtaaki Republican en nder subaaku shakaajum. “Ko min ngadi fuu wawai wonnaaki nder Nowamba. Asaweeje joyi tan lutti bako chubi burdudi himmidinaare nder ngeedam men fudda. Duddum don nder mango,mango-- naa mi doggai seini mi do dogga hanjum wadi ndayyam koo toye e mi dowrana yimbe boodde,” ‘o yecci. Trump toggitinii, “ on’ gii moftal hulniijum, hulniijum dun Democrat ‘en, on’ gii e dun laata jooni ma. Bou mbe ngidu be jabta sembee koo ba noye maa no haani, ‘on gii toskaaru ndun, masifa ngon. Be daamtayi mo be toski, mo be njaabotoo ngam be keba sembe e jogal, den sembe e jogal woni ko be ngidi, bou min hokkataabe.” Democrats, ‘o vii, don dou goddum “ ngam be dartoo be wirna.” “ Bou ‘on gii e balde nayi shaaliide, “o’ vii, ‘o noddi Democrats en “ bernube e toskoobe e masiifoobe e fewoobe.” O’ tindinii Kiitoobe Senata en be martanii Senata Democrat mo inde Dianne Feinstein, njabube eele bange ndaaroobe. “ O’n suftorii amsa mako? On’ rufii na darehon kon? Uh, uh, dume. A’a, uh a’a, mi reenata kowa - hanjum dum naa dun boliide bandu booddum - hanjum w0ni boliide bandu burdum kalludum dun meedumi yi’uki. Labour maa jooni naa choochiwa manga. Dun yidaa yimbe bi’oobe ko nder berde mu’en. Nde dowrotoobe Momentum shubii ngam be hudayam, dun hoinaayi yam. Baawo don, min wani MP jo sakitiijo diga MP hon Labour faartaabe - fuu ngam min vii ko wani e’ berde amin. Waaye am mo laamuuku amin Joan Ryan jabi iri jabbeeki kin ngan o’ dartake konnangu. E’ haro am, be hudiiyam ngam mi jabaayi Jeremy Corbyn. Dou haala nufooji shoggu nafotooji, haala ranji leddi, dou Europe, janiidum bou dou iri nufooji din Jeremy habi e laamdo ‘en be baawo. Noddal kautal Nottingham Labour ngal Fuuna nyalde Jum’aare yecci “min gidu kautal ngal warta timmiru bou nafoondu. E’ duubi am jowee tati dou korowal MP Labour, kautal GC nyalde Jum’aare fuu non woni. Mettudum hande, naa hanjum woni gimi kaute duudde e’ alkawal tufleeji “belde, kakkilde” yejjitaama to, dun fudditaama ma. Dun wartii e jaiiri wai sendaaru boliide jabataake e’ Labour bou haala fuu don daaree to dun jabake woje laamu tuflaaku en. Dun fuddii baawo Jeremy warti lamdo sedda, dou waayeeji en be kammiimi mi yeccai nufaaji tuflaaku am don tamma mi wartirai baawo mi hoosha atal ngal mi meedaayi yardaaki e’ maajum - naa ngam ranji leddi naa ngal luumo EU gootal. De bolwii mi e’ gite yimbe fuu - ko vii mi fuu damtaaki - sei hudii tokkake e’ soshal midiya e’ nodda wattiteeki, e huda tufleeji shaka, e’ dun wi’a yam to mi deppoo e kautal Labour. Bou duum naa dun yi’aare am tan. Ninnon, mi andi na mi buri waayeeji am ngam haalaaji dou am wadi ba buri tuflaaku. Mi hofni waawaare e’ darwaaku waayeeji am ngiibe sharri e hudee ngorkaaku e’ danaaku bou be shomaayi. Shemtudum goddum nder tufleeji zamanu nguu wai hudeeki ma warti jabaadum. Jeremy Corbyn vii saatiiru shaaliiru wai kautal Labour haani holla munyal e jabki biiruki. Asal jooni fa minon naa min choochi mango bou nde “walaa-hoolaare” dillol fuu kou wattitol dookaaji shubaaku kautal ngol sei famditi. Mi hebii shawrooji duudde nder duubi didi shaaliije de e’ tubbooyam mi jippina hoore am, to mi volwa masin sei mi “heba daama.” Bou naa hanjum ngarmi nder tufleeji mi wada. Diga saa’iiru nastumi Labour duubi 32 saaliide mi baccel jangirde, laamu Thatcher metjtaniyam ngam be dali suudu jangirde am e’ rufa, mi tefii mi huwana kuugal yimbe gidbe masin - ko e’ douroowo famaro ko a laado gonnaaku. Mi meedaayi suuduki tufleeji am, haa fuu shubaaku saaliiru. Walaa kowa nder Nottingham Fuuna meedudo jirkitaaki ngam nufooji tuflee am kou felle salaaki am e’ laamuuku jooni. Ngam tubbiibe haala ngam nyalde Jum’aare, ko mbi’aimi fuu to leddi ndin don dilla haro Brexit toskoobe yimbe wuro, shogguuji e kaaya yimbe fuu, mi heftaayi yingol wonnuki wakkati e sembee ngam tokkaki am laamdo Labour. Seini lilol gootal ngal gonmi na ngal Nottingham Momentum, ngal yimbe gelle am, kou Labour en kou naa hambe: Mi mangii huwanki ‘on bou mi hooshi alkawalu wai ko salleeki dume e hulneeki kiye hadataayam huwuki nder ko andumi buranai ‘on onon fuu. Chris Leslie woni MP Fuuna Nottingham Ayr 38 - 17 Melrose: Ayr mo fiyataake yahai dou Tiggoori baawo wawai no meemuki gasnaadum baawo teema, seini walaa shakku Ayr haani nasaroo nder fijaaku beldam daam dam Premier Tennent fijirde burdam. Jooni be tubbii teeburwa ngan, gootal ngo fiyataake nder saffo ngon. Diga baawo, dum deenki mabbe burngal, bou daama mabbe burngal, hooshungal geefee wuro bou holloowo fijirde Peter Murchie won daama beldaneeki. “Min jaramnaama e nder fijii amin boyngal ngam, bou haa jooni dum fiyataa ‘en, ngam nihi mi welai,” ‘o yecci. Robyn Christie mo Melrose wii: “ Kellenee Ayr, be hooshi daamaaji mabbe buri minon.” Habki Grant Anderson ndu minti 14, jiraadum Frazier Climo, wadi Ayr e’ yeeso, kaatiiru raneerum ngo Scotland Rory Hughes, yoofaama fijirde den mai Warriors, yoofanii Melrose ngam wada limii yecca bou Jason Baggot nangii habre ndu firlitataake. Climo foodii mangaaku Ayr bei penalti, bako don, e’ reeta wakkati, o’ nyaami sei o’ firliti habki solo ngam dun warta 17-5 ngam Ayr e fuutu. Seini Melrose fuddii reeta didabol ngol booddum bou Patric A nderson habii, Baggot firlitii dum, ustii atal lee dum e piite joyi. Wonno joggal jungal ngol naunarre mangal ngal Ruaridh Knott, mo dum fortinii, bou diga fudduki, Ayr foodii yeeso diga habkiStafford McDowall, jirniidum Climo. Kaftinjo Ayr jogoowo Blair Macpherson hokkaama kaati ranoorum, bou kadi, Melrose wadii neddo goddo fiya e’ habki Bruce Colvine ngu firlitataake, diga baawo fiiki billaangol. Fellere wuro warti, bou, bou nde dun hokii Struan Hutchinson kaatiiru raneerum, ngam o’ yandii Climo walaa bol, diga vindol penaltu, MacPherson meemi less baawo fooduki maulu Ayr. Cimo jirlitake, no ‘o fudditi wadki diga fuddituki, baawo Kyle Rowe hauti akaatu dufol David Armstrong bou ‘o tubbi Gregor Henry yaasi ngam habki fellel wuro. Gidaado fijowo Still Game tiini fuddai kuugal ‘e wuro defol Gidaado fijowo Still Game Ford Kieran tiini nastai nder kuugal mbermaari baawo dun limtii inde maako e heerneejum defol andaadum. Mo duubi 56 ‘on fijii Jack Jarvis e’ daarol andaangol ngol BBC, ngol ‘o vindi bou ‘o fiji bee fijoobe wobbe fuu jalnoowo boydo Greg Hemphil. Didon ben yecci wai daarongal warongal ngol jowee nayi woni ngal baawo nder ndaarol ngol, bou dun wa’i ba Kiernan don nufoo yonki baawo Craigland. No limtol darewol heernotoobe yecci, hanko woni laamdo Adriftmorn Limited. Fijoowo ‘on salii wolwuki dou haala ngon, mai bolde Scottish Sun yecci wai Kiernan don himmi nassuki “shoggu nyamgu burngal” ngol Glasgow. ‘Maayo ngol amin’: leddimabbaadi Bolivia yeli kiita mabbitai atal haa Pacific Maayinkeebe nassi-nassii saareeji askar’en maayo nder La Paz. Mahe eftii iililal maayo cuuduwal. Saare askar ‘en maayo diga Lake Titicaca haa Amazon don hooshi vindi: “Maayo ngon hakku amin ‘on. Ngam min teetoya dum kuugal amin.” Nder leddi mabbaadu Bolivia, shuftar gaaba dachchaangal haa Chile nder hafre nyadngal dou huundeeji e’ karnuwol 19th haa jotta don yi’e- ngam gidol yaadu nder Maayo Pacific kadin bo. Yelaaji den buri nder saffooji duudde, ngam Bolivia don reena simtirki kiita leddiiji nyalde 1 Oktooba baawo duubi joyi e’ wi’aaki. “Bolivia won teddaaku kun, tagaadi hautal hoore e feunaaku, bou dun don yela goddum booddum wurto,” Roberto Calzadilla yecci, goddo tufloowo Bolivia. Yimbe Bolivia duudbe ndaarai simtirki ICJ e’ teebiiji mabbe nder leddi ndin gabaa go’o, e’ yela kiit ngon nder Hague hebai mbelnaaku bolde Bolivia- baawo saffooji duuddi nder haalaji mbernooje- dun doolani Chile yardaaki e’ hokkuki Bolivia atal haa nder maayo. Evo Morales, laamdo Bolivia gidaado bii gelle - huushindo hafre shubaaku didabol duungu waroore - hanko maa ‘o won ngabbe duudbe e simtirki Altine. Min badake wartuki haa Maayo Pacific,” o’ yelii nder Ogusta. Seini ngi’aare goddi don yi’a ba kiita simtir ta no welanta Bolivia - bou famarun ngun canjoto to dun wadi. Banduuru Holandi du wani haa UN wala sembe hokkuki fellere jei Chile ‘en, bou be yecci wai be wawataa holluki ko wurtoto baawo haalaaji. Wai simtirki ICJ warai lebbi jowe go’o baawo biditaaki baawo nanaama bou holli foortunde “timminaaka”, Paz Zarate yecci, goddu Chile baudo shar’aa tufleeji leddi e’ leddi. Bou dun booyi e yesneeki yaadu Bolivia, duubi nayi saaliide teema wartire be baawo. “ Hokkuki atal saalaaki maayo ngon teetaama mai laamu Bolivia ndu jooni,” Zarate wii. Fasaaha Morales foodani joodbe Chile booddum, o’ tindinii. Bolivia e’ Chile ‘e saa’iire yeeso toggitinai haala, seini dun sadai kam be volwa baawo du’um. Leddi didi din wattitaayi horoobe diga 1962. Lamdo jiffiido Eduardo Rodriguez Veltze, hanku woni waliijo Bolivia a Hague, salii yardo micca kiita ngon don yauda. Altine waddanai Bolivia “ daama bongal ngam dun mabbita wakkati deidaaku a Chile” bou a daama “ timmuki duubi 139 nder haa’inaare e nafol kowa,” ‘o yecci. Calzadilla fuu sali wai Morales - haa jooni laamdo go’o gidaado ‘e laamuuji Latin America - do huwa e’ shaanu maayo nder hafre tufleeji. “ Bolivia meedata wiccuki hakku mabbe ngol nassuki Maayo Pacific,” ‘o beddi. “ Simtirki kin dun daama wei min hebi ngol min yejjita baawo.” North Korea vii jirlitaaki nukle warata sei to dun yardoto ‘e US. Waaliijo Leddi yaasi mo North Korea Ri Yong Ho vii leddi maako jirlitataa nukle mabbe sei aran to be baawai yardaaki ‘e Washington. Ri don wolwa nyalde Asawe e’ Mooftaare Mangal United Nations. O’ noddi United States be tokka alkawlu dun hooshi saa’i mooftalbe’ Singapore hakkunde ardiibe lauliraabe. Boliide maako warii nde US. Vindoowo Shaanu Gelle Mike Pompeo wadii ba o’ badake fudditirki tuflu nukleeji toskooje haa buri lebbi tati baawo Singapore e’ mo North Korea Kin Jong Un . Ri wii dun “hoyngol fuufana” dun toggitindun simtirngol e’ salaangol US ngam dun timma habre Korea dun waddai Hiirna ko ndeye dou koppi mudum. Washington don mari tirjol ngam yardoo tabbitinki to Pyongyang aartaayi haala jirlituki. Fuu Kim e’ U.S. Laamdo Donald Trump yidu mooftal didabol. Seini won kulol shaakungal wai Pyongyang don himnii dou hooshutuki konuuji dun leddi ndinyi’ata ba atal woore ngol tabbitinki hoolaare maande. Pompeo don hisa yahuki Pyongyang leuru waroore ngam dun shiryo moftal Kim-Trump didabol. Shiri mantuki ndu Paris wurtinii holla huumnaaje mabbe baawowal e’ dou atal maajum e’ High Street badi maa. To a’ yidi bedduki huumnaaje maada koo bou a suddai naange to taa daaru koo toye. Tagoowo Valentino e’ Thom Browne mabbiti darngol huumnaaje maude mantiroode ngam moftal mabbe dun SS19 e’ dou atal manti bou dun hoinii mantaaku e’ waje Paris Fashion Week. huumnaaje bodde masin wuuwi nder Instagram duugu nguu bou tagube ben tubbi tagaade mabbe kooshoobe gite dou atal manti. goddum burdum dun Valentino ‘on humnaare bodeejum gongol boggol ba gaasa jippi haa hoore ngaatube ben. Gaayeehon maude den hauiti fuu pariije bodnaade, humnaare deera’en, haa fuu samarooje - seini dun tagaayi de ngam be founanma hoore. Thom Browne maa wurtinii mashon subaade jalnoode- bou nder wakkati Halloween. Duudde nder maskhon bookon kon mabbi konduko bou buri naanduki e’ Hannibal Lecter dou haute couture. Tagaade gongal nandi be jungo coggal skuba timmi e’ snokel e gilashon, goddum bou don wadi ba koniwal buuzah haynaangol. Bou to ‘a tigginii haala mantaaku mangu ngun- a weli nden. Ndaaroobe mantaaku kun wahyii wai geeson maude den wawai waduki atal mu’e’en badi maa. Humneeji maude den wari e foowii dou les ‘La Bomba’, humnaare lainiire e’ les didon seraaji jairiwol dum yi’aa dou koowa diga Rihanna haa Emily Ratajkowski. Indee baawo humnawol boongal ngal du saaki haa soshal midiya tubbi tagaadi ngondi mangu haa atal manti - boorowa vindaadum ngol honduko maayo maungal ba debbo ngaddo dum. Boorowa raneejum wulaangal, ta’yaa’dum e’ baafo bou suddaadum e’ jungo suddadum ‘e leeda, hanjum woni burdum nder subaade Jacquemu La Riviera e’ SS19 Asaweere Manti e’ Paris. Sutrinoowo yidaabe Luke Armitage yecci FEMAIL: Mi don yeela yiiki humnahon maude e’ booro honduko maayo yottai haa atal doudookal ngam duugu wawoore - ngam tagudo ‘on wadi huunde du dartuki maaje wawataake bou tefki gaayeeji maude den datataake. John Edward: Baude lungaaji nafooji masin ngo yimbe duniyaaru Jangirde heftal hoore tiggini bural baude koo ndeye, bou duum tigginii nder 2018 haa fuu jarribaaki ngokki gurtungal, bou dun sembidiraama be nasraaku e’ fijirde wooree e’ hautal, fannuuji e’ ngimi e huundeeji goddi di jamaaje. E’ doutiiku baccon 30,000 nder Scotland, jangirde den, waliniide Heernaaji Jangirde Heftal Ko’e di Scotland (SCIS), be himnii ngam be hokka kuugal burngal joo bibbe mabbe e innaaji en. Jangirde kebde ko’e mabbe himni ngam harkinki bacci mabbe be yaha jarginde naungo, suba kuude be ngidi bou fellere mabbe nder umma. Ngam ilmu mo wawata taguki bou huwa ilmateejum jabdum, min don yi’a lungaaji zaman e’ tiggina e’ jaboo bou jangaaku burdum e’ jangirde. Nelson Mandela wii: “ To a’ wolwani neddo e’ lungawol ‘o andi, dum nassai hoore maako, To a’ wolwaniimo e’ lungaa daygol maako, nden dun nassai haa bernde maako.” Dun haa suftorngol min wawai jinginooki be English to min yidu mahuki daidaitirol e’ yardol be yimbe be leddiiji goddi. Diga jarrabki duungu guu badiigol, min wawai yiiki wai lungaaji don ngabbo teburhon burde ko diye e’ jangirde kebde ko’e mu’en. Bacci 68 nder 100 jangube lungaaji yaasi fuu hebii ngasdum booddum wa A. Jawaabu ngun, jabaadum diga jangirde SCIS ngu yimbe 74, holli wai 72 nder 100 e bacci jangirde den hebii ngasdum booddum A e’ Mandarin, bou 72 nder jangube German, 69 nder 100 e jangube French e’ 63 nder 100 jangube Spanish fuu hebii A. Dum holli wai jangird hebbe ko’e mu’en e’ Scotland don walla lungaaji yaasi ngam baaude boodde dum bacci e derekee’en teftata e yeeso. Lungaaji jooni, ngam jangotoodum subaadum, don jogaa ba jangateede STEM (science, technology, engineering, e’ mathematics) e’ jangirde hebbe ko’e mu’e’n koo e’ toye. Li’ii’taandu ngadaadum e’ Dowrotoongal Kuude e’ Baude UK nder 2014 hebi wai daliila koshoobe huwoobe hokki ngam hebbinki felle kuude, 17 nder 100 kautake e’ rellal baude lungaaji. Ngam nihi, baude lungaaji duudum e duudum don warta doole ngam dum shiryoo yimbe derkee’en ngam yeeso mabbe. Nder daamaji hebki kuude ngibbe baude lungaaji, baaude den nafooji masin ngam duniyaaru dilla yeeso. Kuugal neddo subi damtaai, to be vaawi lungaa didabol, be kebai daama masin a yeeso ngam be ngon baude tiggiide haa yeeso. Baude wolwuki e’ yimbe leddi yaasi jooni wadai mo baude lungaaji dou doggal burburtireeki. Bi’aade subaango YouGov burii maube 4,000 e’ UK nder 2013, 75 nder 100 waawata wolwuki e’ lungaa yaasi booddum ngam be volwa sosai bou 15 nde French tan woni lungaa dun wolwata jei dum diidon didon. Hanjum wadi wadki himma nder ekkitinki lungaaji nafai bacci hande masin. Marki lungaaji, hebki maa de leddiiji marbe sembe sheede, hokkai bacci daama burngal hebki kuude boodde. E’ nder Scotland, jangirde fuu sendirai e’ lungaaji be ekkitanta. Jangirde godde darai dou ekkitinki lungaaji booyude, godde boo ekkitinai lungaaji burde nafroo e nder UK to dun daari yeeso nder 2020, ba Mandarin e’ Japanese. No baccel maa yidi fuu, doole sei o’ subi lungaa nder lungaaji dun ekkitinta e’ jangirde hebube ko’e mu’en, e’ ekkitonoobe mbaawube. Jangirde kebbe ko’e mu’en himnake ngam hokkuki fellere ekkutuki ngam shiryaaki bacci e’ hokkuki be baude ngidaade ngam nasraaku e’ yeeso. Dun salataake jooni kam, e’ fellere luumo duniyaaru, luungaaji don wadi ka naforki yeeso leddi mabbe, ngam nihi doole dun daara dum e’ shaanu ilmu. Ninnon, lungaaji zamanu haani ndaare ba “baude voliide leddi e’ leddi.” Jangirde kebube ko’e wadai ka hokkuki iri subaago ngoo, sendiraaku e’ buraaku ngam bacci Scotland. Il faut bien le faire. John Edward woni Firlitowo Shaanu Jangirde Kebbe Ko’e Scotland. LeBron fenan fijanki Lakers nyande Alat ha San Diego Munyal timmi marbe anniya laarugo LeBron James fuddi fijango Los Angeles Lakers. Ekkitinoowo Lakers fijrde Luke Walton andini dow James fijan mabbtirde hitaander be Denver Nuggets ha San Diego yande Alat. Amma mntiiji noye fijata andi naaka tawon. "Buran minti gootel nden lestan minti 48," Walton wi’i dow pabawal intanet Lakers" . Rahootoojo Lakers Mike Trudell wnd ha twitter dow James fijam mintiji sedda. Baawo foondugo foddoode asaweere nde, James yamaama ko o taskani Lakers" nder pijirle mabbitirgo hitaande jeego taskitaade. Ha mangu mi woni doo jotta mi wala haaje iri bijirle de ngam mi taska," o wi’i. Wakkati ralai Trump ha West Virginia Rally Time, tasha YouTube Donald Trump fiddiran raaliji maako hande jemma nder Wheelng, ha West Virginia. Dum aran raali Trump nder raaliiji jowi o taski wadugo nder asaweere waroore, har e darugo ha babe o soobir nder to be Tennessee e Mississippi. Laarugo chubi tabbititingo mo o darni ngam sukka wurdere ha kootuwa manga darnaama,Trump do haba hebango jam’iyawa Republcan baawal baawo ha chubi chaka-wakkati laawango sina non ardungal saare majalisa teetiran be to himbe sakkini kuriya nder lewru Nov. Njamdi noy raali Trump ha West Virginia wadata hande jemma nden noy mi laarirta hedi intanet? Ralii Trump je Wheeling, West Virginia taskitaama njamdi 7 jemma. ET jemma, Asawe, September 29, 2018. A laaran raali Trump je West Virginia ha intanet ha lesdo darnde go’o dow YouTube. Trump badiima wolwan haal hedutugo alkaliijo maudo Brett Kavanaugh mo o darni ha Kotuwa burnga maunigo, je waddi haalon masm ngambo odon tuume dow baale fasikiije nyddude ko foodi majalisa ndottien bamti joonde nden heba FBI widta haala kan. Amma sanadu mannga je raliiji mai kam dum dabbitanki Republican baawal baawo on ha chubi gade teedi nder lewru November. Ngam maajum, kampen Trump wi’i raliiji jowi dii nder asaweere waroore don tammi "Beddan sattingo walloobe e waawoo be baawo Republican habda fadda nden hajjina duudal be mar ha majalisa ndotti en be majalisa luuta noobe," bana Reuters filli. "Ardaaki majalisa laati jazaman to ni dabare ardiido on tabibitan kanjum wadi o yahan jihaaji koonoye yeeke en tiiti nastugo hitaande kampen suklinii nde,"wolwoowo dow darnde Trump mo yida be wangina inde mum andi ni Reuters. Taskitanaado Wesbanco Arena ha Wheeling, raali hande jemma waddan waawoobe baawo daga "Ohio be Pennsylvania nden chi’e jarida hollan be daga Pittsburgh ," bana no habaruuji chaka West Virginia holli. Asawe laatan wakkatiire didabre nder lebbi chaaliidi nde Trump yilli West Virginia, Jaha ka o wadi nasaraaku be tobbe 40 nder teemerre nder hitaande 2016. Trump do habda wallugo senetaajo Republican darni ha West Virginia Republican Patrick Morrisey, laatido do baawo masin ha foondo. "Do alaama boddum on ha Morrisey laarugo ardiido lesdi wari wallugo mo o bedda fettugo ha foondo," Simon Haeder wi’i, andu do kiimiya siyaasa ha jaami’a West Virginia, bana no Reuters andini. Kofi Ryder 2018: Tem USA holli chesal darugo haba ngam be luttira tammunde yaake be teeti fijirde woore nyande Alat Baawo tati gootel firirde,Asawe kikkide nayo en teema laatanno kambe tan Ryder Cup mari haaje. Liilugo agoogo saa’a daaguggo do wailita gabadaya ngam be tafi dabare fijirde nden amma be fuu be nuddini, wala maa bana fijirde irin deedo. Too hatoy a yiata a wiata chuusal iri ngan woni jotta? "Be donno ardi be tobbe jowi jotta warti nayi, jotta midon yi’a min do hoosa chuusal ngal sedda mi tammi," Jordan Spieth wi’i nde o tammi fijirde. Europe buri tammineeki nasaraku, amma, ardungal be tobbe nayi yaake lutti fijirde sappo e didi. American jo, bana no Spieth wi’i, bedo mari henndu ha yaadu mabbe sedda nden woodi duddum masin ko sattin tabe jokke, wala maa bana yaayi Spieth be Justin Thomas fijidiibe ko nyalli nden kala gooto mabbe fu beddani be tobbe daga tati yahugo nayi. Spieth do nyaadi masin balde deefu nden odo ardi be alaama. Siikaali seyodowadika beddugu yaake fije nder wadata sakkko maa nde wakkati maako yali, nde o nastini nayi guda nde kanko e Thomas laati do less be didi . Gol maako je hokki be nasaraaku ha fijir nden dow 15 kanjum hebi siiko, irin je wadata o nuddina dow ha jotta tim America wurtai fijir nde nden tawan. "Doole tan a luggi na daamaago dow haala fijirde nden," Spieth wi’i. Dum don nder kala gooto mabbe fuu tillu be jotta. Burde 18 wadata alaama. Francesco Molinari be Tommy Fleetwood kenbe tan mari tobe je buri Spieth be Thomas nder balde didi saalide, habaru Ryder Cup sakliniidum. Tammu nde Europe boddum be nayi nder nayi teema bo laatan na non. "Moliwood" kambe dido tan woni latai bogey kikkide Asawe, amma haafahin be luuti bogeyfajiri Asawe, Jmbaare be naange nden be loran jowi e nay fajiri Jumbaare mai. Doggudu do, e bo yahata be lora ha nder fijirde nden wadi siikugo beddi ha nder fellere fijirde nden heba fijobe benwada nasaraku yande Alat, nde woodi fijoobe wobbe andaa be masin be waawata homba nasaraku European yaake naange leesi ha Le Golf National dow Fleetwood ko Molinari. No buraa yideego naata gasde den didi fuu wakkatiire woore. Haala nasaraaku European ha jonta ni maunai, tawon. Bubba Watson be Webb Simpson wadi yaadu ranmunde je Sergio Garcia, fajiraare jaliido fourballs, nde be hawti no mo be Alex Noren. Bogey be didi sowaadum ha yeeso gasde sipenjo jowi e nai be bo Swede naatugo nder gaska ka bee dai wa’aago wurta nder mun. Nyande Alat, tawon, wala walloowo wurta daga nder ngaska. fourballs be foursomes boddum laarugo masin ngam hawtugo diddidido kombi kala moye fuu, shawara be hokki, shawa be sali be no chango dabare waawata wailutugo fijirde ataake. Europeburi fujugo boddum to be do hawti hoore daliila maajum be ardiri jabrude bodde yahango nyalaade ragare amma foursomes USA fu holli be do taski masi dow tiidugo ha fijirde hikka, walaama bada sera jaha, waddi seko. Europe ardiri 10-6 lead naatugo nyalaade ragare Ryder Cup Europe naftiran taskaram mabbe masin nyande fijirde ragareere koofi Ryder baawo wurtaaki bee nasaraaku ha fourballs be foursomes be ardiri be 10-6 ha dow United States nyande Asawe. Dido ben Tommy Fleetwood be Francesco Molinari daagi ardi fijirde nden dow Tiger Woods mo do yara bone ngam be hoosa limngal mabbe ha Le Golf National yahugo tobbe nayi. Thomas Bjorn mo geeje Europe, do habda jabutugo koofi be dulli no duubi didi ko saali ha Hazeltine, maamiyi sera American fu ha fourballs fajiri do, be yaari pijirle den 3-1. U.S. holli pabbungal ha foursomes, be wadi nasaraaku ha fijirde didi, amma be ustai nyamaale. Jim Furyk be tim maako do mari haaje tobbe jowi e tati yande Alat nder fijirde ferema 12 to be hidi be hoosita kofi mabbe. Fleetwood on bi Europe arandeejo meedi hebugo tobbe nayi do jeeri ha rookie yaake kanko be Molinari, uddi "Molliwood" baawo asaweere kilnii nde kambe tan meedi hebugo tobbe nayi ha fijirde mabbitirde fijirde nayi ha taariha Ryder Cup . baawo sankutugo Woods be Patrick Reed ha fourballs nde be yahi yeso be semtigo meereejo Woods be American rookie Bryson Dechambeau nasaraakuuji burdi 5&4. Woods, mo dasi hoore mum ha fijirde didi yande Asawe, o holli baawal e maskam masin amma o yari luwal jotta guda 19 nder fijirde 29 nder fourballs be foursomes be jow e did jeeri. Justin Rose, siwti ngam fajiri fourballs, o lori o walla Henrik Stenson fijirde foursomes ha be reggi be 2&1 daga Dustin Johnson be Brooks Koepka - jottiido darnde gootel be tati ha duniyaaru. Europe hebai laawol ngol feere mabbe bana be mari haaje duk da welgo, hindu hir fuuna Paris. Gadudo nasaraku nde tati Jordan Spieth be Justin Thomas wani Americans be tobbe didi yande Asawe. Be hebi nasaraaku 2&1 Jon Rahm be Ian Poulter bibbe Spain ha fijirde fourballs daga baawo be lori be nyaami Poulter e Rory McIlroy 4&3 ha fijirde foursomes baawo be luuti burde didi artiraade. Didi tan nder tariha Ryder Cup ummi daga nyameego tobbe nayi faago nder gootel, ko nowoni fu ni kamko jogiido kofi wakkeere Furyk haaje fotugo ngam be hoosa kofi. Baawo be laadi burbe waago didabe nder dubi didi, haa fahin, fijirde duggudu raamutugo yidi bera sebbe alaama holli. North Korea wi’i 'wala laawol' no be sakkitirta balme mabbe fuu feere mabbe to yerda wala Minitaajo haka yaafi North Korea yechchi kautal hoore lesde duuniya yande Asawe ngam hombee be lesdi America wanni be do bedda lugguging soinde hoolare do bedda saatugo ha America nde wala no be sakkinta balme nukiliya mabbe kambe tan ha nderyanayi do. Ri Yong Ho yechchi majalisa kawta hoore duniya ha mobgal gadeteengal hitaande fu dow North Korea hoosi "jabrude bodde" nder hitaande rowani, irin darnugo foonduki balme nukiya, sankutugo pellel foondugo maajum, nden be hoosi alkawal do be darnan wadugo balme nukiya be kimiya nukiliya. "Haa fahin, min laarai ko wailli daga no U.S hoositiri amin.,” o wi’i "To wal holaare daga U.S. faddoobe lasdi amin yerdataako be koodume ha iri yanayi do wala no minintal mi sankititta balme amin feere amin." Yaake Ri lori wolwi dow ko Washinton sinka dow North Korean be sali "labbingo" laawol warjirgo North Korea to be fuddi ustugo balme den hakkiilo hakkilo, haala maako mari maanahedi wi’ugo be salai hautugo hoore hedi re’ugo balme den buri sembe bana no Pyongyang wadi no ha baawo. Ri wolwi dow jawaabu kautal hakkunde Kim Jong Un be Donald Trump ha yiidugo be wadi je aridiido gondo dow korowal laamu U.S. be ardino North Korean ha Singapore 12 June, nde Kim wad alkawal "ustugo balme ha foomoonde Korea" yaake Trump bo wanni be alkawal tabbitinki be faddaama. North Korea neebi do habda waddugo ragare konu koyiaaji didi din je wadi nder 1950-53, amma lesdi wi’i Pyongyang doole to sakkiti balme den. Washington haa fahi sali ustugo fattugo lesdi be lesdi be faddi North Korea. "U.S. daagi sai to "nukiya usataama afan" ngam maaajum be beddan billanki be ko hedi lawol toy je faddugo ngam haaje mabbe huuba, har ma be wi’ugo be wadan konu "wi’ugo be ragare konu wari,"" Ri wi’i. "Hoosutugo billa faddoore harnan himbe amin bone dum taalol non tan ngam on jahili en dow himbe amin. Amma masalakan dujjugo min do bedda wadugo min sala yerdaago be." Ri waddai haala koo be do be taskaram meetugo wada mitin hakkunde Kim be Trump bana no ardio U.S. wangini ha moftorde kawtal hore lesde duniya aran asaweere nde. Maimako ma ministaajo on wolwi dow mitin \ji tati hakku nde Kim be ardifo lesdi South Korean Moon Jae-in nder lebbi jowi chalidi: "Toni South Korea na U.S ba ardi haala narral ustugo balme den., ustugo balme den ha foomonde Koria darataako no bana no ka daaniri jotta." ko be non, les demngal Ri sendiri masin be no o wolwirai no rowani, nde o yechchi U.N. Mobgal gabaa go je tuufi U.S. chaka wuro North Korea roke dadataakebaawo "ardido shedaanuujo" Trump yooni Kim "goddo roket" wondo do anniiya mbartaaki. Hikka ha moftorde kawtal hoore lesde duniya, Trump, wadi barajana "sankutugo" North Korea, mani Kim be jabre ngoraaku o hoosi ngam wonnugo balme, amma ha jotta kuugal dungal do lutti nden bo jabrude kombol don tawan saito North Korea sankiti balme mabbe den tawon. Yande Alarba, Trump o anda keerol wakkati majum tawon, odo wi’a "Ito hoosi duubi didi, duubi tati ko lebbi jowi - wala koodume." China be Russia wi’i do U.N. Yebrekolarani faddugo haandi warja Pyongyang ngam jabrude me hoosi. haa fahin, U.S. Seketary jo lesdi Mike Pompeo yechchi U.N. Yebrekolarani faddugo yande Alamisa dow: "Zartigodujjugo Yebrekolarani faddugo doole yaha yeeso be sembe masin har seo be tabbini balme den fu timmi, ragare, tabbitingo halkugo balme." Yebre ko larani faddugo fuu mabbe be dujji North Korea diga 2006 ngam be hada Pyongyanghebugo cheede nastooje de be naftirta be nyiba balme kallude. Pompeo hiidi be Ri sera U.N. Mobgal kautal hoore ardibe duniya nde bawo don o wi o yillan Pyongyang fahin lewru warooru ngam o taskita miti didabre. Pompeo yilli no North Korea nde tati boima hikka, yadu maako ragare wadi no mara haaje. O achchi Pyongyang nder July yahugo yeeso hebaama, tan baawo awaaji sedda North Korea fewni mo nden wi;i o do "wolwa be nyaggaare." North Korea wini alakawal yiidugo be Moon Ndel lewru ndu be nanta jippuugo balme hautaade e nukilya to lesdi America hoosi jabru "kaandu de." O wi’i Kim yechchi mo jabru "kaandu de" o mari haaje dum faddoore nde Trump wadi alkawal ha Singapore nden be lori habdu wo’itina gondal hakkunde mabbe be Washington. Fukaraabe ha Harvard students hoosi fannnuwol jangirde dow hebugo siwtaare he’unde Fannuwol jangirde feere ha jaami’a Harvard hikka habdi wadi fukaraabe mabbe fuu beddi hebugo doydi nder dabare be ngam honugo beddari matsa soinde doidi je wadi fukara en do jangira 'foode-jemma fu.' Modibbe wobbe tawi burna fukaraabe wonbe jaami’aaji burdu ha duniya fu wala ko andi dow ko larani pamarum hakilanki hoore mabbe. Charles Czeisler, modibbo lekki doydi hedi jangirde fannu asibiti ha Harvard nden maskiido ha Brigham be asibiti rewbe, tafi fannu wol ngol, je o nuddini kanga woni arande iri maaga ha US. Leksho o wadi dow batte soinde doydi dow jangirde on estimo nden wadi sanau o tafi fannuwol ngol. 'Ha ragare maajum bingel dewel feere wari ha am wi’i: 'Kowadi jotta be andita am do, ha nder ndubu mangu am?' O wi’i wala mo meedi yechchugo mo nafu doydi - sai hilni am,' o yechchi Telegraph. Fannuwol ngol, mabbitaangol arande hikka, do jangina fukaraabe no doydi ke’udi wallitirta faame jangirde e fijirde dimbugo bandu, hawtaade e beddugo njamu bandu fu. Paul Barreira, Modibbo dw hala njamu hakkilo ha jangirde asibiti Harvard be darektaajo njamu je jaami’a ngan, o wi’i jaami’a ngan ta’i shawara foddugo fannuwol ngol bawo be tawi fukaraabe wala heba dooydi keedi wakkati jarabawa. Koswa nga juutugo maaga wadi awa hauti be jeeri kuude sedda. Ha wakkerre wonde feere footo suudu, Ha fukarame moytata kofiiji kofi, laabule, ekkitinoobe be defte hollete batte kafenbe jayngol nden be no soyne doydi ustirta tiidal fiboobe fijirde dinbugo banndu, be nanta nafu jootingo wakkati daanugo. Ha hebre wonde bo, yaalirbe yechchete illaaji tagu yiidata to soynde doydi juuti bana fiyugo bende, garsa, suno be ladde. Taswiir jangirde nden, be kuukon killoohon, do esta yaalirbe ben numta no kuude mabbe je nyalaade latirta. 'Min andi waylata fukaraabe' hali mabbe atake. Amma min nuddini be don mari hakke be andine - bana no ado mari hakke andugo batte foodugo taba dow njamu ma toa subi foodugo,' Prof Czeisler beddi. Al’ada banado 'Suklan foodde jemma' ha jotta don, o wi’i, o beddi be wi’ugo fasaha jamanu bedda torrugo fukaraabe kanjum wadi do don nufa soinde doidi ke’udi mashala on manga je do bedda yaajugo. Tabbiting a daani ke’udi, nde beldi, latan 'balmol-sirri' fukaraabe ngam hona chomri, timmugo be mettam biram, o w’i’i- Harbe dayaago dekkuri, ngam soinde doydi do wada ngaadi ha nder yanayi weelo, wada be koondai be do halliti. Raymond So, mo duubi 19 bi Californian jangaido haala ledde be andal yaasi bandungal, walliti purofeso Czeisler diidugo fannuwol ngol, bawo o timmi jangugo fannuwol ngol rowani yaake hiaande maako aranndeere ha Harvard. O wi’i fannuwol ngol mabbitini mo gite kanjum istim nden yebimo o hajjina fannuwol ngol jangirde fu. Jabrungal yeeso, o do yela, do wadan timmin be digiri arana jango ko nandi e maagol bako me yah jangirde chad nde wonnde yeeso. Prof Czeisler sauri fukaraabe wada alam wakkati daanugo, be wakkati finugo, nden be daytoo batte 'njaingol jargina' je darorgal kare hiite waddata, je saklata ngandi ma, wada sanadu masala soinde daanugo lau. Livingston 1 - 0 Rangers: Gol Menga jippini hemmbe Gerrard Rangers yari bone fahin ha yaasi saare zargiina yaake bibbe Dolly Menga yari nden saawi geefe Steven Gerrard 1-0 ha Livingston. Geefe Ibrox do habda hebgo nasaraaku feere je arande daga me wani nasaraaku 4-1 nder Febuary ha St Johnstone, ammat tim Gary Holt bedda ni Gerrard doere didabre nder fijirde 18 diga ko alaati hakkilano wo tim mai do mai wadi o lesti Ladbrokes be tobbe jowi e tati ha Premiership ardiibe Hearts. Menga yolli nder minti jowe e did baki reeta wakkati nden Rangers bo fijanaabe be holli alaama waawan raamutugo sam ko sedda. Yaake Rangers jippiti joodi ha lamba jowi e go’o, Livingston wa’iti yahugo lamaba tati golji tan sendi be Hibernian. Haafanin bone timma nai Rangers baawo ngono dow diidol Calum Spence nawnidoo haa hoore bawo o fidaama be kuungel feere daga yaasi. Gerrard wadi chanji jowi e tati taga sera wuwi no saali Ayr ha fijirde kombi ragareje kofi Betfred . Holt, ha sere gootel bo, yaadi 11 be o waati ha fijirde hokki no mo tobbere ha dow Hearts awasaweere saalinde nden o do seyi laarugo no bibbe maako taskiibe masin hibbiri lawliraabe mabbe koo hedi toy fu. Ranger burda jogugo bol amma Livingston bri nafturgo be sedda be jogi mai no haandi. Be nyaaman no nder minti didi tan ma yaake bibbe Menga wonni saa’a arande nde Scott Pittman tallani Allan McGregor bol mma fijoowo chaka on lalligana dow non saa’a mai sdadiri mo. Luggudum latugo chaahu Keaghan Jacobs tawi ardiido Craig Halkett amma walloowo mo atugo baawo Alan Lithgow loppinaga ladde. Rangers jogi bol kam amma tammunde tan naa nuggo be mari yaake tabtabre ragere fijirnde nden. Alfredo Morelos lallai haandi no heba penarati ha kota awa nde kanko be Steven Lawless lukkindiri amma fuufowo Steven Thomson sali falugo wullaandu bi Colombia on. Rangers he bi badgo yarugo gol nde didi tan ha reeta wakkati amma nanganoowoIbrox boimaajo Liam Kelly sakklai sam be hoorewa Lassana Coulibaly yaari nde o de’itini latarawal Ovie Ejaria. Baawo Liv yebi fuddugo mabbugo gol arande nder minti 34 je saa’a,wala wi’oowo be haanidinai nasaraak bawo be habdi masin ha fijirde nden. Fahin Rangers saldiri darnugo bol wa Jacob lati. Scott Arfield happitinai bol Declan Gallagher garini Scott Robinson, mo do de’iti o wurtini yaasi Menga o timitininga be koidum. Gerrard hippiti baawo siwtaare nde o chanji Coulibaly be Ryan Kent ha wadi bana waddan nasaraaku ataake nde seraajo on tallani Morelos amma Kelly habdi doggi daga diidol mom o yahi o aatinga. Amma Livingston yahi yees be fijugo irin fijirde nde buri yidugo daidai, be Lithgow e Halkett wadika firlugo bol junga baawo bol njunga. Geefe Holt beddan no juttingo ardiigu mabbe amma McGregor dari boddum hadi Jacobs bako Lithgow yerbinga daayi be hoore. Rangers chanji Glenn Middleton wulli dow penarati feere o hada yaake o hardootiri be Jacobsamma fahin Thomson faalai. Jariida Almanac:: Tafiido Geiger Counter Nden jotta yello riida Almanac "fajiri Alat" amin September 30, 1882, duubi 136 hannde, nde DO DOW LIMIUGO ...nyalaade laatotoodo andudo fisik Johannes Wilhelm "Hans" Geiger danya nder Germany. Geiger wanngini no dimbande teddugo heftirte, tafonl ngol daga baawo waddi naaura andiraanga limirgel Geiger Datal dogaraaki kimiya haa foroi, limirgel Geiger laati ha be dalatal dogaraaki je gimi al’ada pop, bana no firide gembitol "Bells of Coronado" hitaande 1950, hulllube me tammaaka ha harka kimiya sam bana Roy Rogers be Dale Evans: Gorko: "Dume on ha diniya do?" Rogers: "Dum limirgel Geiger, naftirteengel ha heftu teddugo boteeji, bana yuraniyum. To awadi kuuko noppi koon, o nana batte teddugo zaara hedi barkaaji leddi." Evans: "Wi’i, goonga dum do futta jotta!" "Hans" Geiger maayi nder hitaande 1945, balde sedda tan lutti o hebbitina duubi 63 e danyeego. Amma ko o tafi naftiroojum be inde maako do yeedi ha jotta. Riga kafi nyaw ladde kusem janginan ko faddata njamu bandu 'laara' nyau ha bandu Riga kafi nyaw ladde kusem janginan ko faddata njamu bandu 'laara' nyau Rigaa kifi janginan ko fadata jamnu bandu no heftirta nayw ha bandu Darmmabare nden wadirte hedi laawo ittugo hoonde feere nder bande, nder wailitande ha lap Be waawan 'laarugo' sinadri feere je tawete ha kala mardo ladde fu Rigaakafi foond do holla alaama nasaaku ha nyawbe marbe ladde feerefeere. Debbo feere mo be hurgiri be rigakafi mai, je janginta njamu bandu hefta ladde nden, majjjitini ladde reedu o mari foodde lebbi 18. Dabare nde wadirte hedi laawon fooduki yiyam njamam ha bandu nyaudo,wailita dan ha lap heba dam "laara" sinari tawete ha kala mardo ladde fu andiraa dum HER2, nden lora tufa dam nder bandu. Professor Jay Berzofsky, mo yedre fannuwol ladde ha US nder Bethesda, Maryland, wi’i: "Nasaraaku amiin holli dow giraakafi mai boddum masin." HER2 "on beddata maunugo kala irin ladde fu," har be endi, reedu, fuufu be ladde buurudu, Prof Berzofsky famtini. Dabare wonde nandu de be dasugo iyam nyaube mai njamam ngam "jangina" be no be heftirta saidari mai huwi ha nyaudugo kala irin nyau iyam fu. Kanye West naati nder walloobe Trump hudiki, hedi hhufnuki malafaare MAUNDE, baawo wanguki ha SNL. Yahai no haandi Kanye West wookaama nder shuura yaake shirya darde go’o jemma Asawe nde o yimano nden o mani U.S. Ardido lesdi Donald Trump nden o wi’i o daran zabe 2020. Baawo o yimi gimol maako tatabol ha jemmaare nden, bi’e teengol Ghost Town ha o hufni hufneere marnde bindi America Great, nde o wadi ka hudugo bibbe jam’iya Democrat bako o beddi tabitinki bawaawal baawo o hokki Trump. "Yaakeeji duddi mi yewti be raneen nden be wi’i: "Noy a yidirta Trump, o yidaa jinsi feere?" Toh, to haala jiinsi daamino am daano mi achchi America ko neeba," o wi’i. SNL fuddiri fijirde nden be skit do holla Matt Damon ha maskiido Hollywood Ba’i Brett Kavanaugh heditol maako a yeeso komiwa shariya seneta en dow labaaku Christine Blasey Ford feliri mo. Ko da yake dum hollaka duniya, Chris Rock baalejo loowi hotooji West do rufa badde ha nder laabi matootiral jamanu . wangai masin ko Rock do ba’a West of ha ko o yerbi majum. Fahin, West sinkani heditoobe dow hufneere nde o huni mai foodani ni mo haalaji masi. "Be kudiyam masin ha shaka jamaaje baawo fikirde. Be wi’i, 'Taami wurta yaasi be malafaare nde dow hoore am.' "Be kudiyam masin ha nder jamaaje. nden be wi’i mido nder bebal naage," o wi’i, bana no Washington Examiner holli. West beddi wi’ugo: "O yedi mi wutoo rubaaku?"o don wi’a o "i suddan yeeso am be leppol, ngam do don nufa a yechchata ko a huwata. A yidi duniya yaha yeeso? Foondu yiide." Bolle maako sen wadi yaalirbe wooki mo bana nde didi ni ko wadi fijoobe SNL nani semtudum, Variety filli, be goddo feere goote wi’i jariida ngan: "Suudu fijir nden fuu muti chip." West waddaam on semitel wakkatiti ngam o wona madadi Ariana Grande, mo suka mum, yimoowo wata Mac Miller maina balde sedda chaalide. West habdi masin be gime mi yidi dum, o borni bano faandnu Perrier. West hebi baawal baawo daga ha hooreejo moobgal saata ra’ayi en be TPUSA, Candace Turner mo windi ha Twitter: "Faago e gooto nder burdu be chuusal : A YETATAAMA E DARANAAGO MODGAL." Amma ardiido shiryakan Karen Hunter winda ha twitter dow West koydum tan do "laato no o woni tan nden non woodi masin." "Ammaa mi subi MI warjata goddo mo (to mi soobi toggoore makko ko gimi maako ko wallugo "baawal"maako) mi nuddini do semtina nden do yeeda akida kalludum je torrata himbe am. O dimo. Mi non fu,"o beddi. Bako lamar mai, Gimoowo on andini hed Twitter dow o waili inde maako, o do wi’a jotta o "andirtee be inde Kanye West." Na kanko woni yimoowo mo fuddi wailuki inde mo ngam o tokki kosde Diddy, mo andiraa Puff Daddy, Puffy be P Diddy. Bandiraabe yimoobe, Snoop Dogg bari no inde Snoop Lion yowwa habe maskiido gimi Prince fu, waili inde mom yahugo alaama nden diidowo on andi raama no Prince. Tuumol mbar hoore hedi yuwugo ha hotel nder Belfast Gorko feere mo duubi 45 tuumama be foongo mbar hoore baawo goddo feere yuwaama ha nder fotel fuuna Belfast nyande Jumbaare. Fe’aano mai wadi ha Ballyhackamore, taadi be wi. Tuumadon on don tammi wangugo ha yeeso kootuwa Magistrates nga Belfast Nyande Altine. Wulloobe jamaaje lartan aibee be tuumirta mo mai. Hoodere Game of Thrones Kit Harington sinki dow njidduki ngoraako Kit Harington andiraado sword-swinging dow dar nde Jon Snow nder fijirde gembitaali juddi kanlundi jamanu naane je HBO andiraa dum Game of Thrones. Amma fijo on, mo duubi 31, bettini dow o be hollata ngrraku tan, o wi’i irin dar nde ha fijirde ekkitan bikko ngorkon dow doole be nyaada bako be neddi ne. Yaake o woldai no be Times Culture nyande Alat, Kit wi’i o nuddini 'hunde feere' wadai he feelu go now matsala ngoraaku tan nangititrte ha jamanu #MeToo. Kit, mo baawo baawoo do bangi mo o fijidi ha Game of Thrones Rose Leslie, mard duubi 31 kaknfu, yerdi seto mo nden 'saatudum' dow haala kan. 'Min bee hoore am, saati, yaake - wha min wadi aybe hedi ngoraaku?,'o wi’i. 'Dume en janginta worbe yaake be maunata, ko laarani matsalaaji en ngiidata jotta?' Kit Nuddini dow talbijin ni nde ko wadi ngorgaaku beddata ngam no fijir nde nden hollata nyaadal worbe. O yehi yeeso: 'dume woni batte dow ko o jangini? Ko TV jannginta, nden be dow laabi, ko wadata bikkon worbe famarbe nana bana doole be laado hedi do? Mi tammi doo do nder yamol mangol jamanu men- no en maagirta do? Ngam labdum woodi matsala me bibbe dereke en men worbe.' Ha nder hirde nden o nooti dow o meetata o fijana Game of Thrones shirya feere yaake shirka kan wari ragare nder dabbunde mauri, nde wi’ayno o 'timmidi be babal konu e puchchi'. Daga November Kit wanngai ha fijirde ummitinki Sam Shepard True West je laati fim tariha hoosudo teddeenga majm be baka maako, gujjo. Fijoowo on suuditi wi’ugo o do yia fottugo be debbo maako Rose kanjum on kuje boddum je wurti daga Game of Thrones. 'Mi fotti be debbo am ha nder fijirde nde, hedi dooni hokki am Iyaalu be lenyol am yeeso, nden be debbo am daga haado,'O wi’i. Rose wurti dow inde Ygritte, kiddo Kit gurtiido dow Jon Snow, ha nder fim taalol je wadi nasaraaku hebugo chaahu Emmy. Dido ben bangi nder June hitaande 2018 ha babal chi’e lenyol Leslie nder Scotland. Nyawu HIV: China filli wi’ugo be kebi kashi 14% nder teemerre beddaari kessum China andini 14% limal bibbe lesdi ndin yeedoobe HIV e Aids. Himbe ko burata 820,000 on nagi be nyaungun ha lesidi ndin, jami’i en njamu wi’i. ko badata 40,000 on kesum ko filla ha nder ngampitel hi taande 2018 tan. Burnaa kiitaaji kesi din fu hebaama on hedi jimaa’u, ko luuti no wakkati naane. Hedi al’aada ni, HIV do yaawasankutugo he bakkeeje feere ha China ngam dalila CLoowanego iyam nyaudam. Amma duudal himbe daabibe HIV ustake masin, jaami’i en jname Chana wi’i ha moftorde nder lamorde Yunnan. Hitaande-do-hitaande, haafahin, limgal yeedobe be HIV e Aids nder China beddake be himbe 100,000. Ramugo HIV hedi jimaa’u dum haala on chaatuka chaka himbe LGBT China. Luudu harminaama nder China ha hataande 1997, hollugo himbe LGBT ferootiral chaddum. Ngam al’adaaji shaadtudi ha lesdi din, jangirde wadi misaalu 70-90% wodoobe jimaa’u be worbe ragare fuu rewbe be banga ta. Murna daabal ngal fu don wada on ngam soinde faalago faduudugo hoore yaake be wadata. Diga hitaande 2003, Ngomnati China wadi alkawal hokkugo kala mardo HIV fuu lekki ngam be heba be fadda nyau ngun. Maxine Waters Fewni bayaauji sirri di huwanoowo seneto GOP, o wi’i dum 'fewre hulninde' nden 'charri siyaya' Lesdi U.S ‘'on Rep. Maxine Waters nyande Asawe fewni tummugo je membaajo huwanoowo mo yerbi habaruuji maako faago e seneto en Republican en U.S. tato ha hello wadoobe dooka ben je Wikipedia. Democra jo Los Angeles on holli dow fewre nnden tafama on tan daga "hallube bileeji-nyaamo" moodibbe be saashi. "Pewe, pewe, be pewe dudde kallude," Waters wolwi ha bayaanu Twitter. Baayaanuuji din hauti be tindioore saare be lamba woya U.S. Sens. Lindsey Graham mo woyla Carolina, be Mike Lee e Orrin Hatch, dido fuu be Utah. woayyo hukuumawa kallina noowa njamu nyaamdu wonnataa wakkati sam e jaftugo nyamdu ndu waɗanaaka haatimmeere Alamisa, haCapitol Hill yaakee hedutugo kiitaa Brett Kavanaugh darnaado ha kootu manga. Sirrutugo mai wari yaake neto eb tato y’ami Kavanaugh. Wefsit ji satube raayi bana IP adires Gatway Modibbe be RedState filli dow IP adires je holli ha bindol ngo ifti je hauti be ofis Waters wurtini bayaanu membaajo huwanoowo Waters, the Hill filli. "Haalaji di wala hadifedani din dum fewre tan hachchunde," Waters yehi yeeso be wolde. "Memba huwanoowo am - mo wanginoore mo, bayaaniiji hoore maako, be hoolare maako do nder hatsaru ngam dalali haajaaji laatidi fewwre din - wala no laatira kanko wurtini haalaaji din. Haalaji di wala ha fedi din di fuumaaji di pewe." Bayaan Waters neebai sam dasi haalaji sinkugo ha intanet, har be sakeriijo habaruuji White House boymaajo Ari Fleischer. "Salaaki o mettirini bernde," Fleischer windi. "Do don holla o wala hakkilo latugo memba majalisa. Do goddo tuumama be wadugo huunde nde o wadi, haandai o berna. Haandai o hallita. Haandai be yechcha nufo tuumowo mai . Haandi be laata de’utube." Fleischer wangini dow foondugo Waters ko no wadi be nyoere Democrats wadi dow alkali Kavanaugh, mo lauliraabe felimo dow o do berni halliti yaake be hedi tanno mo nyande Alamisa. Omar Navarro, darido ha jam’iya Republican dabbitoo wo jippina Waters ha chubi chaka wadu, kanyun ma yechchu ko woni nder bernde maako hedi Twitter. "Ka makka to goonga," o windi ha twitter. hander jawaabu maako, Waters ofis maako maatini "hukumaaji kaandudi be jartinoobe kitaaji dow felore malla halaaji bettudi din. "Min tabbitinan wadube mbononda mai wangintee,"o beddiri be, "nden min nangirai be aybeji be nadi fuu dow kude mabbe nyiddude den klniide faago kala ko mema en kuwa noo be ami." Johnny English wiikiti fahin - famda sembeejo Rowan Atkinson ba’ido yurnugo sirri Dabbutugo anda wattam warti al’ada ha kala fijirde gembitaali kesi de ingila fu nden do holla waawan fade ha nder fim kesum je Johnny je habre-jalnaare e hakke ba’ugo - je fuddi no nder hitande 2003 hataade be Johnny English nder bernugo fudditi ngeedam nder hitaande 2011 be fuddutugo danyuki Johnny English. Ko demngal-nder-gole hoore-jalnaare dow darseer labbinde nyiddudum no en taatat lesdi dabbitoori laabi wurtinki kare? Ko hedi toy, Frtugo-gite, pataado gujjo-giidudo fotti e Johnny English hebi hestineego lasin jiibugo koodume maako je didabre- inde maako buri kala dume fu nden tan o hajjini maskamku maako hedi tagugo fijide jalniide faago e be wolata-Engllish. Non ni o paatado dabbitoowo sirriji be non fu hali maako sakli nii dumbe fakitinago waddugo jalnaare nde o hebi jalnaare be soinde wawugo kuugal, hebure Mr Bean e jalnaare chap be bindi kooydi faago e mardum taake Chariot dow hiite nder London hitaande 2012 lamar mabbutugo fijirde Olympics. O aslijo gadoowo haadu hakkunde lesdi e lesdi ngam goddo kilnido mo Atkinson yembiti no je jotta be yejjiti Barclaycard TV ads, achchi sollare bako. Woodi wakkati feere nde gootel ko didi ha wangugo kesum jei JE outing. mi yidi Johnny English no o tiitiri helkopta yaake o borni lare jaman naane bo silke e belki je jippiti sedda dow huneere maako. Chaahu Atkinson waawugo wanginki jalnuki himbe be banndu, amma jalnaare nden nandi be lesta sembeejo nden kilniidum haidiniidum, musamman ma "daagugo" pijirle bana 007 be Mission Impossible kembe do hokka jalnaare. Jalnaare nden nandi bana bikkon nde taskitina na maube ba, ha laarugo am Johnny English wadi laddeji wala tafunde ndenlorni hakkilo dow fim-de’utogo Atkinson bana hali Bean. Fimduubi tati je darseere jotta dum Great Britain nde bone. Wujoowo siiri-internet sorki hardunde sirri Britain maudum,wangini sirri indeeji huwoobe kuugal sirri Britain wonbe babal, wadi be wasmiti ngam darnde famarde be hokki Kevin Eldon. Dum ragare habdugo laamu prime minister chmdo nden koloowo, yaroowo bone narkugo ha luuti hebugo baawal baawo dudbe: Emma Thompson habdi masin ha yembutugo haali Tersa May amma wala koodume dow derriji din ko hutinirte. Sauroobe mo ko haala holaare wi’imo tiddo gooto tnder huwoobe kuugal sirri mai wailitaama, doole o wartira godoo aladudo kuugal. Nonnon mai do nufa bamboowo ba Johnny English be hoore mum, Huwoowo darnde ardiido jangirde ha hubbirde feere, amma ko o janginta bana no goddo latirdo jami’ijo wujjowwo bayanuuji sirri ma wonan ba andaa ka: bana janlaare welnde, yaake English hokkata jangirde iri-kaae naafikaku. English lornaama Whitehall jawdum ngam andineego lau nden o lori o hauta be mo o huwidino nebdo do yara bone sidekick Bough, haafahi Ben Miller on fiji fijirde nden. Bough jotta kam bangi, tikas komandaajo soja ndiyam, darnde kudol jolly-hockey-sticks dannde nde Vicki Pepperdine wonni sedda. Kanjumwadi Batman e Robin wnni koodume soosai dow huwanoobe mo allah bamdi darajamum kuude sirri lori dow kuugal, ha fotti be Olga Kurylenko e debbo boddo nyddo Ophelia Bulletova. Ha yaake go be, fira minista fadini ni yiide biliyoniyaajo fasaha mardo sum-sum mo wi’i wawan maaga matsal komputa Britain wondi: shedan yel Jason Volta, fija be Jake Lacy. English be Bough fijirde moslugo yeeso kastaadum: nyukki riibe be sendoowo njamdu footel, be jamnani foote nyaamugo nyamdu bonga maral French; be wadi sanadu ummol hakkilo ngam be nyukka be dilla nder babal boddum nawdum nder jigiwa ndiyam nga siwtaago; nden English wadi bososel soinde jam yaake o dabbitan no o naftira andal jamanu heba o hefta no nder saare Volta woni. Darande den fu lallai wadi on ngam dasugo ragare tokkotoode, no dum woniri fuuni, woodi' TV bikkon sedda nder kuje mai fu. Karee daidai sedda. Nden bana fim Johnny English feere wala no mi waawi doole mi numa: kamoani fim British kam hokkata Rowan Atkinson darnde nde wannata andal maako adilaaku na? Jam’iyawa Labour fewni haala bedo taskana wadugo bibbe Britons huwa nyalde nayi ha asaweere nden yob e cheede nyalde jowi Jam’iya Labour Jeremy Corbyn' do habda waddugo taskaran nga yi’ata bibbe Briton do huwa nyalde nayi - amma yobe nyalde jowi. Halaaji do yiila dow jam’iya ngan yidi ardiibe kampaniiji sallina cheede be kebi hedi andal komfuta kesum andiradum (AI) yahugo ha huwoobe hedi beddanki be nyalaade siwtaare. Non man wadan huwoobe yeba nyalaade sewtaare tati ha asaweerende cheede mabbe bo ustataake. Bayaanji holli dabare nden nde 'yaadai' dabareeji njawdi lesdi jam’iya nga taska heba be wailita lesdi din nagam bota huwoobe. Lusinaago hedi nayalnde-nay ha asweere hebi baawal baawo mobgal Kautal Hoore Sippoobe hedi wannigo huwoob laawol naftira bososel wailugo njaudi lesdi. Jawaabuji kebaadi ha maudo jami’iya Labour yechchi jaiida Sunday Times: 'Ndartugo taskaram do tamma nadineego bako ragare hitaande nde. 'Non man wadataako jemmaare woore amma huwugo nyalde nay ha asaweere do nder anniya yaadai be beeno jam’iyawa ngal tokkita foondutuki shani luulo ngam walla huwoobe be kala dabareji kampani bana jam’iya mari haaje.' Jam’iya Labour latataako atiibe waawanki numo doo, jam’iya Green Party waldi alkawal kuugal nyalde nayi nder asaweere yaake kampen chubi lesdi je hitaande 2017 . Warugo jattani dabare nden hebai baawal bibbe jam’iya Labour fuu, haafahi. Wolwoowo dow dande Jam’iya Labour wi’i: 'Huwugo nyalde nai ha nder asaweere a dum akiida Jam’iya ngan nden jam’iya faala tawon.' Ardiiido John McDonnell naftiri moftorde Labour asaweere saalinde o haski aniya ko wadanta wailitorde sochiallis ha nder chaani njaudi. Mr McDonnell wi’i odo daagi ngam o lora korowallaamu 'darectoojommo wala yeeso' be 'ibiroobe' ha kampani naftirteedi. Taskaram ardiido on do fahin do nufa marbe jaari ha kampaniiji ndiyam hokkitittaaki hasre mabbe ngam ngomnati Labour ‘ustan’ dow dalilaaji hanuo bana be wadi ko haandai. O meeti tabitinink taskaram maako je wadugo huwoobe nder yaaro be wona warti dugginirki kuude heba be ngada maral asusu kautal je hokkata huwoobe kashi 10 nder teemerre je kampaniiji joodidi joonde hoore maaji faago e huwoobe, reenoobe gedal mabbe ko badata hottugo £500 kala hitaande fu. Lindsey Graham, John Kennedy yechchi "60 Minutes" koo teema widito hukuuma FBI ha dow Kavanaugh chanjan raa’iyi mabbe Widutugo FBI nder tuuol alkaali Brett Kavanaugh sabbitini wakkati kuriya ragare dow darnde o suba wartugu alkali kootuwa reagare be asaweere no famdirifu, ndenwaddi nyamol teema ko widitoobe hukumawa ngan ijjiti wadan wobbe nder seneto en Republica dasaku baawal baawo. Nder hirde feere hlleteen nde Alat, huwoowo "60 Minutes" Scott Pelley `yami seneta Republicans. John Kennedy be Lindsey Graham teema FBI waawan ijjita huunde feere nde wadata sanadu be chanja bernde mabbe. Kennedy buri wulwugo goonga dow mo o wondi daga South Carolina. "mido nufa, non ni," Kennedy wi’i. "Mi wi’i mi yahan nder heditolmaajum, mi w’i, mi woldi be alkali Kavanaugh. Mi yooni mo baawo ko fe’i, dow tuumo wurtake, wi’i, a wadi dum?' O do de’iti, daagi, wolde." Kuriya Graham, haa fahin, wangi do taski nder haire. "Bernde am arti dari dow Brett Kavanaugh nden hoosan tuumje kallude," o wi’i. "Dr. Ford, mi anda dume wadi, amma mi andi do: Brett jabai ka sam," Graham beddiri, maana mako Christine Blasey Ford. "Nden mo o nyooni inde mum fuu tabitin ka. Dum duubi 36. Wala ko miyi kesum chanjata." Dume woni lamar bii lesdi duniya nden woodi ko dum wadi je ustata talakaaku na? Asawe nde New York jaban kodaaku lamar bi lesdi duniya, lamar himugo je wadete kala nduubu fu ndendo marikoode taski mawde bodde fijoobe be fotan bedo mari kuduri boodum nden haaje mabbe be wadda ragare talakaaku. Jotta nder hitaande Jowi e did maajumm, lamar bii lesdi duuniya do mofta himbe teemedde do tiddindira ha Central Park Great Lawn naa nagam seyugo fijirde Janet Jackson, Cardi B be Shawn Mendes, amma be beddugo famtinki e andinki asli anniya nabbe je timmingo talakaaku chaatudum nder hitaande 2030. Lamar bii lesdi duniya, je fuddi nder hitaande 2012, dum beddaari do Kuugal talakaaku duniya, mobgal wallobe be shara lesdi e lesdi Tammiibe timminki talakaaku hedi hawtugo juude be marbe haaje beddugo limgal himbe dariibbe ngam habugo be talakaaku. To a yidi hebugo tiket yalirgo lamar mai (sina ni a yidi yobugo cheede tiket VIP), doole yahoobe fijide nden timmina kuude feere, ko "dimbugo" bana wallugo, windanki ardido duniya email, ko wadugo waya malla kala ko a wadata ngam bedda andingo himbe hedilaawol marngol mana dow anniya mabbe dum timminki talakaaku. Amma noy a yi’ata nasaraaku Global Citizen ndeer duubi 12 lutti bako sarti yotta? Ko dabare warjirgo himbe be tiket gime goongi estan himbe fudda yoonugo dabbugo goddum wade, go malla dumkiita feere je hebugo "lastol" - himbe do nana bana woodi ko be wadi hedi wadugo jungo dow derewol hedii intanet malla yerbugo hedi Twitter? diga hitaande 2011, kungiya Global Citizen wi’i aadini nasaraaku nga wadi ko wadata bana miliyon 19 "kugal" hedi yidbebe, bedo yerba jippode buuriji. Be wi ko be wadi mai walli ijjugo ardiibe duniiya wadai alkawal laabi feee je fotata be ko burata biliyon $37 je meemata ngeedam himbe ko burata biliyon 2.25 bako 2030. Fuddaano hitaande 2018, mobgal ngal sappi taskaram be anndinki 390 je be wadi sanadu kuude be huwi, no famdirifu biliyon $10 sendaama kobo dow beddugo. Kungiyawa ngan hanndini cheeede kebaade den nafi himbe ko wadata miliyon 649 ha nder duuniya. Nder bolle burdude feere hati e bolle The Power of Nutrition, kampani rufugo jaari joodi nga ha U.K. be kautal zartinoobe guugal "walluki bikkon mauna yotta haaje" wadi alkawal hokkugo lesdi Rwanda miliyon $35 million be wallitira hedi waddugo ragare soinde nyamdu kaanndu nder lesdi ndin baawo be hebi tweet ko burata 4,700 daga Global Citizens. "Be walli nde ngomnati UK, wallobe, ngomnati lesdi e Global Citizens bana aan, en wadanadilaaku nder wuro wartira soinde nyamdu woondu jaabande taaria," wakiilijo Power of Nutrition Tracey Ullman yaake bewadan no fijirde gime darde go’o ha London nder April 2018. Mobgal ngal wi baawo jabrude 5,000 be hoosi nga wadu go U.K. wo’ina nana daadiraabe nyamdu be bikkon, ngomnati andini majjungungo cheede dow kongila, Power of Nutrition, je yottata rewbe be bikko miliyon 5 be hisnugo be daga nyamdu woodai. Ha jaabugo nyamde burdude yameego FAQs ha hello intanet mabbe "ko wadi a tammi mi waddan ragare talakaaku kalludu?" Global citizen jaabi: "Dum laawol juungel chadgol - yaakego min do’an nden tampa. Amma, bana no hakke jamaaje be sallbe-senddigu ngal laral yaadu bako amin, min wadan nasaraaku, dalila min burda sembudugo to min hauti hoore. Janet Jackson, the Weeknd, Shawn Mendes, Cardi B, Janelle Monáe do nder huwoobe ha lamar man hikka ha New York, je Deborra-Lee Furness ebe Hugh Jackman jabata kodaaku. US nafiran sooja ndiyam "Sukkugo" ngam yarn haka Sembe wurtingo hiite Russia sakerijo harka saare Washington wadan "to wardi doole" naftiran soooja ndiyam ngam hada Russia nastiugo luumo sembe hiite, harbe Chaka fuuna dunya, US seketeriijo saare Ryan Zinke sirriti, bana no Washington Examiner holli. Zinke feli Russia be nastugo konu Syria - musamman, ha be haba nde ngomnati karminaaga gayyi be - dum bososel nastugo luumo sembe hiite. "Mi nuddini dow dalila ko wadi be santi chaka fuuna ni gam be sipa sembe hiite on nana no be wadi hirna Europe, be reedu waila Europe," wai o wi’i. Be, no huwoobe wi, woodi laabi e daliiji dum faddirte. "United States woodi bawde, be sooja en ndiyam amin, laabi teeku do mabbiti, nden, to nangi, mi sukka,ngam min tabbitina be nasi luuma sembe hiite," o wi’i. Zinke don yechcha yaalirbe lamar Consumer Energy Alliance jabi kodaaku mum, mobgal joodibe hoore mabbe ngam wallugo andiraabe e "daande soodo bee sembe hiite" nder US. O yehi yeeso be foondugo no Washington maagirta Russia be Iran, o holli dow be fotan. "Subol harka tattali lesdi Iran e Russia dum, yelli yella, naftirta ha joonde nyebbam," o wi’i, nde o tindinan no Russia e "nyoybe" nde jawdi lesdi mabbe do dogiri dow nyebbam petur. Bayaanu man wari yaake laamu Trump wani anniya yajjingo nyebbam gas be wurtinta be yaara Europe, maimako Russia, dam burdata buutugo ya soodobe be Europe. Ngam maajum,huwoobe les laamu Trump, harbe ardiido lesdi US Donald Trump be hoore mum, habdi esta Germany wurta nder narralburti payelji 2 je "handai" be wadi, je bana Trump holli, wadi Berlin Moscow "nangaabe." Moscow wi’i na nde go’o dow biliyon $11 burti laabi payel 2, Je do taski sowugo sembe payel be naftirta jotta bana duudam mita kubit 110 billion, lallai dum kuugal larani njawdi lesdi. Kremlin wi daagugo Washington be salaare mabbe kuugal ngal tan dum kaajal on dalila mabbe banni maajum dm alaama on je soinde adilaaku ha luubue. "Mi nuddini sembe hite lata kooje be naftita ngam toodugo wobbefeere wadugo non dorroan soodoobe nden haandi soodoobe subta mo be soodata ha mum," Ministaajo sembe hiite Russian Aleksandr Novak wi’i baawo o yiidi be seketerijo sembe hiite US Rick Perry ha Moscow nder September. Darnde US dasi raamitaago daga Germany, nde be beddi tabitingo lurnugo hakkilo dow kuugal ngal. Ardiibe kampaaniji ha Germany,andi raa dum (BDI), yoonitiri US dow daita narral sembe hiite EU e narral hakkunder Berlin e Moscow. "Mido mari masala manga to lesdi tatabr nastini hunduko dow harka sembe hiite amin," Dieter Kempf, hooreejo hubbirde (BDI) wi’i baawo o yiidi be ardi lesdi German Angela Merkel e adiido lesdi Russia Vladimir Putin. Elizabeth Warren hoosan "darde chaadtude" ha daraaki dabbudtugo ardungal lesdi nder hitaande 2020, Senetssjo Massachusetts wi’i Senetaajo Massachusetts Elizabeth Warren wi’i nyande Asawe dow o hoosan "dande chaatunde" daraago dabbutgo ardugo lesdi baawo chubi cha waadu. Yaake matotiral ha shura wuro nder Holyoke, Massachusetts, Warren tabbitini dow o yidi darugo. Wakkati on je debb yahata Washington yeba jokka na en ngomnati meeden nguwa nga har be demmo mo dow," o wi’i, bana no The Hill wi’i. "Baawo 6 November, mi ndaaran daade chaatude wod daraaki." Warren wolwi dow ardiido lesdi Donald Trump yaake matotiral mai, odo wi’a "odon tiitini lesdi ndi hedi woodai sam. "Mido hultori masin be no Donald Trump halkirta demokradiya meeden," o wi’i. Warren do hoola masin hedi felirgo be mo o subi arda Trump kootuwa burdugo mangu wato Brett Kavanaugh. Ha ko windi ha twitter nyande Jumbaare, Warren wi’i "tabbas mmin do mari haaje FBI widita bako min suba" Foondo yoofadum Alamisa, haa fahin, murna wonbe ha suborde Warren tammai o daran nder 2020. Sappo e-jowi e tati nder teemerre suboobe ha Massachusetts wi’i "teema" senetoojo on daroto, bana no yebre widito siyasa jaami’a Suffolk Boston Globe holli. Sappo e-didi nder teemerre yidi o dara. Foondo maajum holli dow burna fu yidi Ngona boy maajo Deval Patrick on yidi dara, 38 yidi teema o dara nden 48 sali. Wobbe gi’e jam’iya Democratic inde yewtaabe tammeteebe daran nderl 2020 balo ardiido lesdi boimaajo Joe Biden e senataajo Vermont Bernie Sanders. Biden wi’i o tabbitinan jamaaje nder lewru January, Associated Press filli. Sarah Palin tokki Palin PTSD ha rali Donald Trump Track Palin, 26, wadi nduubu ha Iraq baawo o nasti nder Sept. O nangaama nden o tauraama aibe hallaeende saare jemma Altine "Ko binngel reedum wontiri, wko o wontiri nde o warti, mido faama ko iyaaluuji goddi maataa nanoobe batte naudum dumo konu andiradum PTSD be wobbe nder sooja en be wartidi be naunande,"o yechchi yalirbe rali Donald Trump ha Tulsa, Oklahoma. Palin yooni nageeki man "ngeeloba nder suudu" nden o wolwi haal bitiko be luttube yahube konu, "to be warti be don chanja sedda, berde mabbe do saata, be wartan be do numa be haban teddineego luttube sooja en be bedow hebata, e wobbe meba en sooja, hokki lesdi ndin." O nangaama nyande Altine ha Wasilla, Alaska, o tawraama aybe nyamgo nedaaku debbo, meemugo dokaaji, aybe nyamugo nedda, e marugo balme yaake odo wuiki bana no Dan Bennett, wolwoo dow darne hebre taadibe nde Wasilla. Jahaaji 18, D.C. waawi baawo shirya kesa dow hobbe dabbitoobe joonde Jahaaji 18 be Gelle Columbia don wawa baawo shirya kiita dou nufa U.S kesum hadudum fellere ngam yimbe doggobe ngam hallineeki moftal ko dum saare. Wakiili en daga jihaaji 18 nden jefaka wulli sobajo-je-do-kotu sedda Jumbaare nder Washington ngam walla hobbe -dabbitoobe joonde ngam salaaki dabare nden, NBC News filli. Inde wulloowo timmidinde Grace v. Hirnde nden je kautal Hakke jamaaje American nastinaanga lewru August wulla dabare Ngomnati mobgal suuditaama. O wi’i no wonndi "e aagal bibbe maako hallube," nyaami neddaaku maako amma huwoobe U.S. sali hukkugo mo wallndie o joodo ha ndel lewru July 20. Be atiimo ha Texas. Looyajo Jaha walloowo Grace tinndini El Salvador, Honduras e Guatemala, je hebbini limgal burna dabbitoobe joone ha U.S., bana lesdi kamdoori be billa kabe e nyamugo neddaaku roobe. Nufo U.S kesum dou joonyorde wartiri taynoraaki 2014 dun Board of Immigrant Appeals daccudu, eggube be vindaaka ‘e dogga fiyeeki ‘e wuro be tefa haa joonyorde. Laamdo Columbia Kiitoowa Maudo Karl Racine wii nder yeccugo Jum’aare wai nufoo kesum dun “sali yi’uki duubi duudde di dookaaji sitet, federal ‘e lesdi yaasi.” "Dookaaji federal tefi wai noddaare joonyorde fuu hoosaa dou goongaaku ‘e fellaaku noddaare den, bou iri fala du’um helti dooka dun, " waaye-kiita yeccoowo vi’i. Kiitoobe waabi tiggii nder moftal ngal wai nufo hadudum eggube nassuki toski sigaago U.S, ‘e wi’a wai teema ma be wartai sooroobe bou “hokkai sembe gidaadum.” Kiitoowo Maudo Jeff Sessions umrini kiitoobe eggol to be hokka doggoobe bone saare joonyorde bou hauta fiyeeki nder Yuni. "Asylum don don ngam dalube leddi mabbe ngam simtirki ko kuli dou haala laral, diinaa, leddi, ko to ‘a memba nder moftal shoshal ko raayu tufleeji," Session ‘on wi’i duddum nder yeccugo nufo maako nder June 11. Joonyorde wadaaka ngam maaguki wanniteeji fuu -- kou wanniteeji maude -- di yimbe yi’ata koo ndeye nder duniyaa. Himmaaji sobtinki ‘e Palu ngam limi waade didiri nder doggol ngam tefuki be maayaayi. Ngam be maayaayi, huunde den metti masin. "Dum metti masin," inna mo duubi 35, Risa Kusuma wi’i, ‘e mo wallina bingel gorgel mako ‘e fellere moofteeki nder gelle Palu. “Minti gootal fuu mootawa sai waddi mayube. Ndiyam boudam sadi." Deppoobe yi’aama ‘e hoota saare mu’en, ‘e hoosha kaaya mabbe dun diya somni, haba ngam teeta ko be hebi fuu. Yimbe duudbe naunake bou waspitaaji, wonnama ‘e teddaaku 7.5 kwek, don daamti. Wobbe nder naunube, hauti fuu Dwi Haris, nyaudo ‘e hetuki baawo ‘e juungo, waalake ‘e yaasi waspita sooja’en Palu, ‘e nyaube ndaaratee yaasi ngam hultaaki sembidde tiggiide. Bojji heewi gite maako nde ‘o hokki habar no ‘o nani dimmbande lesdi din dimbi suudu otal mabbe ‘e dou danki ndu joyi dum ‘o deppino ‘e debbo mako ‘e bingel deyel maako. “Walaa no wakkati no min sobtina ko’e amin. Mi billaama nder yibbol gaaruwol, mi foono,” Haris yecci Associated Press, ‘o beddi wai iyaalu maako don haa gelle ngam bangal. "Mi nani debbo am ‘e woya tefa sabbingo, sei bou ‘o jeedi. Mi anda ko hebi mo ‘e bingel am. Mi don yela be don jam." Waliijo US don tuuma China e’ halleende e’ ‘ habaruuji feure’ Asaweeru baawo derewol habaruuji China doggan hoola bandiraaku shoggu U.S - china nder dareeji nyalaumaare U.S, waliijo U.S e’ China tuumi Beijing ngam saakuki feure be dareeji America. U.S. Laamdo Donald Trump nyalde Alarba tindinii e Darewol Nyalaumaare China biyaadum canjaadum e’ Rejista Des Moines - Dareewol burdum soodeeki e’ gelle Iowa - baawo tuumuki China e’ tefuki nassaaki nder subaaku moftaaku U.S a November 6, bou China salii jabuki tuumaa dum. Tuumaaku Trump wai Beijing don himno nassuki nder subaaku U.S holli wai dowrotoobe U.S yecci Reuters goddum kesum tubbotoojum yidaare Washington ngam wada sembee dou China. Ngam woowi leddi yaasi e’n hoola talleji ngam be ulga shoggu, Beijing e’ Washington don mabbi nder hafre shoggu yiingo be ngabbina sheede fidya dou kaaya mabbe. Sheede baatagal China araandeejum nder habre shoggu ngun tagaama ngam fia wurtinoobe kaaya e’ gelleeji ba Iowa ballube Republica Trump, baawube Chinese e’ U.S yecci. Terry Branstad, waliijo U.S e’ China bou gomna Iowa jiffiido, wurtinoowo kaaya gese haa China, vii Beijing torrake huwoobe U.S, remoobe e’ shogguji. China, ba Branstad vindi e’ vindol tammunde nder Des Moines Rejista Alad, “ jooni don diddinira toskol ngol ta dogguki habar feure nder dareeji amin shaahuuji.” “ Ngam saakuki feure mabbe, laamu China don seera hoore mun dou geccaaji America ngu wolwuki meere e’ winduki meere dou waduki hollowal shede nder Des Moines Rejista.” “ Sendirdum, e dammugal habar dou atal dou e’ Beijing, a’ hebai voliide luutiide bou a daarata yi’aaki goonga tammude yimbe China ngol be woodi dou shoggu China toskaandu, bou holloobe ben don les ardiigu Chinese Communist Party” o’ winndi. O’ beddi wai “ dareewol China andaadum masin sali fiyuki” vindol maako, ngam ma o’ wi’ayi dareewol ngoye. Republica e’n Hadai Reube Subuki E Wakkati Shaka E’ Shaanu Kavanaugh, Andudo hulnii No Republica e’n darti bou duuni subaado Kiita Manga e’ gite tuumaaji yoomare duudde, wowoowo hulni mbe ngi’ai bawootiraaku, samman maa diga reube, wakkati subaaku shaka waroore. Yurminiidum nder duum duudi sosai, bou Republica e’n don dou dareeji naane ma e hoola mbe gidu yaaki yeeso e’ subaadum. Iri huundeeji de dun waawata yaabuki nde,” Grant Reeher, maalamjo ilmu tufleeji e’ Jangirde Maxwell nder Syracuse University yecci Hill ngam vindi dun fiyi nyalde Asawe. Reeher vii o’ don seka (R-Arizona) ndu Sanata Jeff Flake ngam wakkatiru baawo ndu tubbuki li’iitaare FBI wawai meemuki suboobe bernube . “ Reube yejjitata ko laati keenya - be yejjitataa dum jaango ko nder Nowamba,” Karine Jean-Pierre, shawrnoowo maudo bou debbo-wolwoowo ngam nasroo moftal MoveOn yecci nyande Jum’aare, no yecci dareewol habaru Washington D.C. Nyalde Jum’aare, kaboobe yimii “Nowamba don wara!” no be holli nder varanda suudu Sanata e’n ngam Republica en ardiibe Heerdirwol Kiita subii yaaki yeeso e’ ndarnuki Kavanaugh kou Dr volwi gonga. Christine Blasey Ford,Mic yecci. “Yidugo e’ tigginaaru jippoto dou caati,” Stu Rothernberg, tufloowo goddo, yecci saafi habar. “Yimbe don wi’a jooni ma dun ngabbi dou; dun goonga. Amma dun burai ngabbaaki, haa ma hakkunde reube be ngala nder gelle e’ bacci suboobe, diga duubi 18-29, be to be ngida ardiido on to sadai be suba. Naane ma bako Ford yecca tuumaaji maako dou subaado, Supreme Court, wolwoobe shawrni baawaaku tokkoto to Republica e’n tubbi yeeso e’ tabbitinki. “ Du’um warti asar haa waje GOP,” Michael Steele, ardiido Republican National Committee, aran Asaweeru saaliiru, no yecci Habaru NBC. “Naa dun subaaku komitiwa kou subaago baawo kou dun wadai Kavanaugh e’ benci, bou dun hauti ngam no Republica ‘en hooshiri du’um bou e’ no be jogiriimo,” Guy Cecil, dowrotoowo USA Priorities, moftal vallowal subuki Democrati ‘en, holli ceeko habaruji. Fuu non, America ‘en holli ba be sendiri ngam moye be yardoto nder ummaaki voliide Ford e’ Kavanaugh, e’ be tokki baawoojo on buri sedda. Subaa kesum warudi diga YouGov holli mai 41 nder 100 amsaabe yardake e’ ko Ford yecci, 35 d=nder 100 bou yardake e’ Kavanaugh. Beddaadum, 38 nder 100 vii bi tammi Kavanaugh lalle fewi e’ yeccugo mun, bou 30 nder 100 vii haa iri non dou Ford. Baawo tubbuki diga Flake, FBI jotta don li’iita tuumaaje Ford waddi haa fuu dum tuumoowo goddo feereejo waddi, Deborah Ramirez, yecci The Guardian. Ford volwii e’ yeeso Kiita Sanata ‘en e’ les hunaaki Asaweeru saaliiru wai Kavanaugh guykidi saa’i ‘o yoomi mo e’ duubi 17. Ramirez tuumi wai subado Kiita Manga ‘on holliimo ngorgaaku maako saa’i be njahi paati wakkati be jangata e’ Yale nder 1980s. Tagudo World Wide Web don hisa intanet kesum ngam o’ hoosa Google ‘e Facebook Tim Berners-Lee, tagudo World Wide Web, don lonsha fuddungal ngol laulirta Facebook, Amazon ‘e Google. Tagaadi kesum dum baudo on, Inrupt, dun laawandu mahaadum Berners-Leedou sosi mabbitaadum Solid. Solid daccai huwoobe suba e’ be suuda data mabbe bou yimbe beye nassata haa toye. E’ nder haala e’ Fast Company, Berners-Lee jalni wai niyya maako dou Inrupt ‘on ngam “teetuki duniyaaru.” “Haani min ngada dum jotta,” ‘o yecci ‘e fudirgol. “Dum wakkati taarihawol. Huunde nden don huwa bei tuggal Solid ‘on ngam ala yimbe mabbita ‘e be sigata data mabbe ‘e ko’e mu’en kou POD. Dun waawai hooshuki liswol inde, ko watte, kalanda, booro gimii ‘e tulhon lameriiji neddo kou koogal. DUN don wa’i ba Google Drive, Microsoft Outlook, Slack e’ Spotify be fuu be don dou turbawol woore e’ wakkatiiru woore. Ko ferni dou lameriiju suuduki data dun woni neddo huwoowo jum tan andi mo meemi kou nassi huunde nden. Laawandu dun noddi dum “lameriiju sembidki hoore ngal data.” Numooji Irupt, no CEO laawoondu dun John Bruce yecci, dundon ngam laawoondu dun wadda kaayaaji, ate, e’ baude haanude ngam walluki hokkuki Solid ma kowa. Laawoondu ndun jotta hauti fuu Berners-Lee, Bruce, fellel askar ngaddadum mai IBM, wobbe ngaddabe ngam huwa dou huunde nden, e moftal koodoobe huwoobe shaahu. Fuddoojum nder asaweere nde’e, tagoobe luluwalji ‘e duniya fuu wawai taguki huudeeji ‘en mabbe ta huwuki ‘e tulhon dou fellere Inrupt. Berners Lee vii hankobe yimbe maako volwanta “Facebook be Google ngam kou be wurtira canji ‘e misaalu shogguuji mabbe ngam be fuu be mabbiti. “ Naa min tefai iznu mabbe.” Nder vindaadum ‘e Medium fiyaadum nyalde Asawe, Berners-Lee vindii wai "aayol Inrupt ‘on to hokka sembe shede ‘e laawol wallitoojum wiikinki adilaaku e tindinoore webwa kesum mahaadum dou Solid. Nder 1994, Berners-Lee wattitii intanet saa’i ‘o tagi mahaandi World Wide Web e Massachusetts Institute of Technology. Nder leuri balde de,Berners-Lee ‘on warti voliide nanoobe nder haalacummukaaje. Haawakkati bortuki Inrupt, Berners-Lee ‘on woni tagaado Mahaandi World Wide Web, jo’’inaaku Web e’ Open Data Institute. “Mi tabbitinii won nafooji e nder zamanuuru web,” Berners-Lee beddi. Bernard Vann: WW1 maalamjo Victoria Cross do’anaama. Hanko tan woni malamjo rewrude England nyaamudo Victoria Cross saa’i Habre Duniyaaru Aranwol bou ‘o firlitudo ‘o do’anaama e’ gelle maako baawo duubi 100. Maalamjo ‘on Lt Col Bernard Vann nyaami saahu ngun nyalde 29 Satumba 1918 nder piyol dun yaari ‘e Bellenglise bee Lehaucourt. Seini bou, mantapas faddiimo baawo nyalaande nayi bou ‘o andaama ‘o hebi maunangu burngal e’ Soojaaku Britaniya. Taaniraabe maako didon sudditi kaa’ya suftoroongal e’ fareeti nder Rushden, Northamptonshire nayde Asawe. Gooto nder taaniraabe ben,Michael Vann, wii wai "dun alamneeku masin" kaa’ya ngan sudditoto baawo duubi 100 diga hefki manguu maama maako. No London Gazette yecci, nyalde 29 Satumba 1918 Lt Vann ardirii askaroo mun haa waje Canal de Saint-Quentin “haa les leddi tekkungal bou less fiide foude diga bindigaaji.” Diga baawo ‘o doggi haa fellere fiide yiite bee “hollangu burngal” ‘o ardiini laayiiru ngol yeeso bako yaunuki fidotoongal hanko tan bou ‘o faddi warwaroode 3. Lt Col Vann faddaama befideteejum Germany nyalde 4 Oktova 1918 - leuru woore tan bako habre nden timma. Michael Vann, mo duubi 72, wii kuude maama maako nden “goddum dum andumi mi waawata seini mi andi dum bouddum. Hanko ‘e minyiraawo maako Dr James Vann fuu wallinii falangewol baawo farreti dun, ardinaadum Brentwood Imperial Youth Band. Michael Vann wii ‘o don nana “karrimaaku masin de ‘o huwi nder fareetiwol ngol” bou ‘o beddi “haalu sadaukiijo goonga hollaama be wallaaaku yimbe duudde hokkata. Gidbe MMA daanaaki jemma fuu ngam be ndaara Bellator 206, be kebi Peppa Pig mbattudi. Laaru duum faa, a daanaaki jemma fuu ngam daara Bellator 206 sigaadum sei tan dun haduma daarki huunde nden. Booro ngol diga San Jose don mari kabe 13, mardum jowe go’o dou kaatiwol asal bou dun holli dum nder jemma nden nder UK dou Cheeko 5. E’ 6 njamdi, sak no Gegard Mousasi e’ Rory MacDonald don shiryo huunduki hakkude mabbe, ndaaroobe nder UK daccaama e’ singinii nde hollol gou cenji hooti Peppa Pig. Wobbe fuu nNyi beldum baawo be daanaki jemma fuu haa subaka fuddi fuu ngam habre nden. Giddo gooto dou Twitter yecci cenjuki kin ‘e ginnaaji bacci wai dun “jalniidum monniidum. “ Dum dookaaji laamurde wai wakkati 6 a.m wooda ngam holluki huunde nden hanjum wadi be wattituki ‘e daarol bacci,” Dave Schwartz yecci, waziiru shoggu ‘e voliide Bellator yecci saa’i ‘o emaa dou holluki kin. ‘’’’Peppa hinjiiru” ‘on, ei.” Laamdo laawandu Bellator Scott Coker wii wai be huwai dou wakkati holluki ngam hautuki ndaaroobe UK e’ yeeso. “Mi don micca to mi micci dou hollutuki, mi micci ba min huwai dum fuu,” Coker yecci. “Seini dun sowe go’o bimbi nyalde Alad e’ ton bou min baawata huwuki dou maajum fuu sai nyalde Alad ‘e wakkati amin, Altine ‘e wakkati mabbe. Seini min don huwa dou maajum. Gonginooyam, to dum wattitaama woodi teshon waroobe e’ wartoobe bou be fuu be wooda. Mni don haba wo’iinuki dum, min foon dum shaanu teknikaaji. Seini naa dun hanjum, dum shaanu laamurde. Mi hooshi alkawlu dun fudditataako e yeeso. Min ngartirai dum kabe joyi naa jowe go’o - dum mi woowiri naanema - bou min habi waddanki gidbe sei bou min duddini. Dum goddum wanyaadu.” Farantihon Ladde: Tom Daley elaama dou yoomaaku Fijoowo Olympic wii ‘o mauniri elaaku ngam ngorgaaku maako - amma dum sembidii mo e’ hefki nasrooji. Mo duubi 24 ‘on yecci wai ‘o anditaayi sei nde ‘o dilli jangisde mango wai “o’ nanda ‘e koowa.” Volwudo ‘e Radio 4 Desert Island Disc hollaadum Lauren Laverne, ‘o volwi dou haala hakku daakaaje ‘en ngam hokkuki wobbe "awre" ‘O wii wai wartuki baaba ma hadiimo wannitaaki ‘e nasruki ‘e Olympics. Voowudo holluki doggal-juutngal ngal, Kirsty Young, dilli huutu ngam shiya jamu. Wurtaaki ‘mo dumwiccci ‘e shiri Laverne arandru, Daley wii ‘o nani ba “kowa buriimo” e’ maunoobe ben ngam dum jabaama neddo yida worbe ‘e reube.” ‘O yecci: “Haa hande nde, nanki elaaku, e nanki feere, kanje woni ko hokkiyam sembe nasrooki. ‘O yidu holluki wai ‘o “goddo,” ‘o vii, hanjum ngam to ‘o semta koowa to be hefti yoomare maako. Jabudo dokkitirol bronz de didi ‘on warti goddo maudo huwoowo LGBT bou ‘o huwiri wurtaaki maako e’ Fiji Commonwealth ‘e Australia ngam ‘o toroo dun dacca wanyuki yoomoobe worbe. ‘O wii wai ‘o volwi ngam ‘o don nana ba ‘o weli ngam ‘o don deppo wala wanyeeki hanjum ‘o yidi "yelaaki" wobbe. Nasroowo Olympic nde tati wii yoomoore gorku - hautoowofilm maker ‘e U.S Dustin Lance Black, mo ‘o hautirii nder 2013 - “hoiniiyam”. Daley mbangi nasrudo Oscar ‘on, burdumo ‘e duubi 20, duungu saaliiru bou ‘o wii burdam dam waddata matsala. “ To a’ yi’i huundeeji duudde ‘e baccaaku ma” ‘o dilli Olympics maako arandewol ‘e duubi 14 bou baaba maako maayi duubi tati baawo ‘e nyawu ngarke - ‘o wii dum saddum masin kebaa goddo mo duubi den yiido iri waahluuji den. MBngaabe ben hebi bingel nder Yuuni, ‘e bingel ngorgel mo inde Robert Ray Black-Daley, bou Dley wii “ndaarde” maako fuu wattitake. “To ‘a ‘yamiinoyam duungu saaliiru, dum fuu wai ngam mi heba mangaaku bolinoowo,” ‘o vii. “ A’ andi goddum, woon huundeeji burde mangaaku bolinoowo Olympics. Mangu bolinoowo am Robbie ‘on.” Binga maako ngan don mari inde baaba maako Robert, maayudo nder 2011 e’ duubi 40 baawo dun yecci ‘o won nyawu ndareeki hoore. Daley wii baaba maako jabaayi wai ‘o mayai bou ko ‘o ‘yami diga baawo wai kou be kebi tiketi mabbe ngo London 2012 - ngam ‘o yidno ‘o deppo e’ korowal yeeso. “Mi wawaayi wi’uki mo ‘ a heutata wakkatiire nden haa deppoda e’ korowal yeeso baaba’, ‘o yecci. “Mi don jogi juungo maako haa ‘o maayi, bou haa sei nde ‘o dacci poofaali andumi wai hankomaa ‘o maayoowo,” o’ yecci. Duungu warngal baawo don Daley huushi nder Olympic 2012 bou ‘o hebii saahu bronz. “Mi andi naanema hanjum ngimmi naanema duubi am fuu - mi dogga ‘e gite yimbe duudbe be gelle am nder fijirde Olympics, walaa ko buri dum weluki,” ‘o yecci. Hnjum bou basrini mo ‘e subuki ngimel maako arandewol - Manto dun Heather Small - hanjum sembidiri mo ‘e mahki Olympics bou haa jooni dun don sembidira mou. Falangewol Ladde don haa BBC Radio 4 nyalde Alad ‘e njamdi 11:15 BST. Daccudo yaake Mickelson daccama ‘e benci ‘e Ryder Cup nyalde Asawe Americaajo Phil Mickelson daccai baawo nyalde Alad nde ‘o fiji fijirde maako du 47 ‘e Kofi Ryder, seini sei ‘o himmi masin ngam ‘o hada dum wartuki wanyeteedum. Mickelson, fijoowo nder biki didooru ngam bawno nde 12, daccaama ‘e benci mai captain Jim Furyk ngam bolhon nayi ‘e folhon nayi nyalde Asawe. Badiima ‘o warta gitee kuugal, no ‘o waano saa’ije duudde ‘e United States, dokkado sahu nde joyi hendi nyalande maako shaka aatanki fiyoobe ‘e huwuki ‘e fijirde maako ngam yelaaki wa’inki ko naawantamo. Naa ‘o wani gooto da’hiibe kou dou samairu kuugal maako, mo duubi 48 ‘on haanai ngam billidum Le Golf National, e’ nyadwal juutgal kou ndeye hiitanta fifuko. Bou to koswu ngum hoore mun naa woodu, Mickelson, nder fiju je nayongol nyalde Alad, yiidi ‘e nasrujo British Open Francesco Molinari, kautudo ‘e fuddudo Tommy Feletwood ngam be nasroo ‘e fiji mabbe nayo saatiiru nduu. To America ‘en, piito nayo ‘e leddi fuddirki fijiide wore-wore 12, ummake ‘e fuddaaki foungal, fijirde Mickelson naforai masin. Furky holli tuuga ‘e neddo maako, naa ngam ‘o wi’ai duuddum. “O heftii masin nafru ‘o mari hande, fii yam ‘e baawo bou ‘o jogi yam juungo bou ‘o vii ‘o shiryonto jaango,” Furyk Yecci. “O won tuuga sosai ‘e hoore maako. Hanko ‘on Suudu Andaaku bou ‘o beddani timhon maako duudum ‘e baawo, ‘e saatiiru ndu. Tema mi ndaraayi mo fijuki ‘e fiji didon. Mi daari buurde non, sei ni nondum huwata jooni bou non min gi’i haani min ngada. O’ yidi ‘o wurtoo ton, bani koowa.” Mickelson saalai vindol Nick Faldonder fiji Ryder Cup duudde dun fiji nyalde Alad. Dun waawai wartuki timmol fijoo Ryder Cup dum dum meedaayi heutuki vindi maako. Mickelson won nasjooji 18, do’yyaaki 20 ‘e shaka jowe didi, sei ni Furyk vii warki maako waddi naunarre ‘e timwol ngol. “O’ jalnoowo, ‘o laggitoowo, kakkildo, ‘o yidu laggituki yimbe, bou ‘o neddo maudo masin mo dun hebi nder timwol,” ‘o yecci. Mi tammi fijoobe famare yidu yaaki haa bange maako, ninnon, saatiiru ndu’u, dum beldum yi’uki. ‘O don hokka duuddum na fijirde tan.” Ardiido Yuropiya Thomas Bjorn andi ardingo mangu majjai jooni. Thomas Bjorn, ardiido Yuropiya, andu diga kisreeku ‘o moofti wai ardiingo nooneteedun huushungo nder nyalande baawo ‘e feere Ryder Cup ‘on wartai dillol wanyaangol ‘e hoynani. Dane wadi arandewol mun nder fijirde 1997 ‘e Valderrama, ‘e ardiido gefe Seve Ballesteros jogi piiton njoyon dou America ‘en seini ‘o yahi haa layiwol timmol ‘e kineeji mabbe nder buraaku sedda, nasri ‘e 14½-13½. “A don siftorana hoore ma wai min hebi ardaaku ‘e Valderrama; min hebi ardiigo mangu ‘e Brookline, ‘e min wicci, bou ‘e Valderrama, ‘e min nyaami, seini tan,” yeccugo Bjorn, hoosa, baawo ndaaruki aji 2018 nyaami 5-3 fuu nyalde Jum’aare ‘e keenya ngam ardinki 10-6 ‘e Le Golf National. Buo taarhawol hollai yam ‘e koowa ‘e timwol ngol dum timmaayi. ‘On sumpitai masin jaango. Wurta haa ton bou ngada ko haani. Duddum timmaayi sei ‘a hebi piiton kon dou alluwaahi. Min woon nyamre woore, bou ngam ninheba min hoosha koofiwol ngol, bou ton himmaaku un fi. Mi yecci diga naa han, mi himni dou fijoobe 12 be amin, seini min andi masin ko dari ‘e geefewol gotol ngol - fijoobe burbe ‘e duniyaaru nduu.” ‘E welwelna ngam no fijoobe maako fijii ‘e fellere golf saatuundu, Bjorn henti: “Mi meedata yahuki haa ko buri hoore am ‘e nder du’um. Jaango bou shagga feere. Jaango ‘on ndefi ko’e ngarbe yeeso, bou dum goddum feere ko dun wada. Dum beldum yaha ton ‘e waaye to huundeeji don yaha bouddum, amma to ‘a yahi feere ma, tou dun jarabkema masin dou sembe ma ‘e golf. Iri lilal nga’al hollata fijoobe maada, dun wurtin ko buri nder maada jaango. Jooni, dacca waaye maada ‘e baawo ngam ‘o yahai ‘o wadda ko buri nder maako, ninnon. Naa ba no Bjorn, lambawa feere Jim Furyk wadai ka ndaaruki fijoobe maako ngam be ndefa feere-feere na no be ngadi gabaa go’o, yelaaku kun to a Jordan Spieth ‘e Justin Thomas, hoohsube piite tati nder nayo. Furyk ‘e hoore mun yahiino geefeeji ndin fuu de nyalende baawowal mangu, ngam wonki nder timwol nasroowol ‘e Brookline bako wartuki relloowo nde Yuropiya foodi “ Ayaaku Medinah.” “M idon suftori kalmaaru nduye maajum,” ‘o yecci ngam ‘o nooto nde dum emimo no Ben Crenshaw, ardiido ‘e 1999, mofti fijoobe mun haa nder nyalande baawowal. “Min gon fijirle 12 nafooji jaango, seini ‘on yidai jiffaaki dou fudduki jaungal no ngiidon ‘e Brookline, no ngiidon ‘e Medinah. Toteddaaku ngun don dilla atal gootal, dun billai billai fijii shaka den. Min windi laayiwol amin no haani bou min ngadi yimbe ben no min nani haani, ‘a andu, mingidu wadki sihru jaango.” Thomas hokkaama hidimaaji ardinki waatotooki bou huushi Rory McIlroy ‘e fijol dou, ‘e Paul Casey, Justin Rose, Jon Rahm, Tommy Fleetwood ‘e Ian Poulter Yuropiya ‘en wobbe nder shakawol dou ‘e nder hasaltineere nden. “Mi yaadi ‘e moftaaruyimbe nder hasaltineere ndu’u ngam mi tammi dun suddi ko toye,” Bjorn yecci ngam subuki goote maako. Hafre Germany juutnaama kadi bou Frigeero Germany haani no mabbitee nder 2014 ngam dun wattita hafrooji Cold War nauyudum, seini dun warta sei duungu warooru ngam huundeeji maslooji ‘e sheede meeduki, habaruuji wuro yecci. Suddutuki “Rheinland-Pfalz,” laanowal ardungal ngal Baden-Wuerttemberg-class frigaaru kesum, jooni juutnaama sei shaka 2019, no yecci darewol Die Zeit be noddi soojaajo goddo. Kaakel ngel hautaino askar maayo ‘e 2014, seini maslooji bako yaarki ajalji ‘yaarta nafoojum dum. Kaakel ngol Baden-Wuerttemberg-class nayo Sooja’en maayo tefi nder 2007 warai ngam wattita frigooru Bremen-class nauyudum. Dum hefti be hollai mutafaawal sembidde, moftal sali-fiirotoodi ‘e sali-laanuwol balmiidi ‘e teknikaaji goddi, ba radaaji famdirhon, infrared ‘e signaaji maayo. Huundeeji goddi hauti be mentenaaji juuddi - dun wawai dun jippina firigaaru kese haa duubi didi yaasi ‘e gaabaaje wuro. Seini, juuttijuttinki kin holli laaluudi hafreeji - biide hokkai Germany sembe dou ‘yaartaaji - hiidai bako wakkati be fuddata huweeki, Die Zeit leppiti. Frigaaru wonnaaru F125 waddi habaruuji duungu saaliiru, nde Askaru maayo Germany sali suddutuki kaakel bou wartiri dum haa maayowru Blohm ‘e Voss ‘e Hamburg. Hanjum wani wakkatiwol arandewol Askar’en maayo wartiri laanuwol haa tagaado dum baawo dun jabaama. Sedda tan andaa nder daliila hootirki kin, seini dareeje German yecci dalilaaji naksu “software ‘e wardware” kanje wadi hafreeru ndun nafataake to dun yaariidum haa fellere habre. Naksuuji software won ma’ana ngam kareeji Baden-Wuerttemberg-class huwon be sailooji 120 - reeta yimbe dou frigaaje Bremen class. Kadi bou, dun anditi wai laaluwa ngan teddi masin hanjum wadi nga huwata sosai bou dun usti sembe bedduki eptal yeeso. “Rheinland-Pfalz” teddudum tonho 7,000 dun tabbitinii wadi teddudum iri laawoonde kuwaade Germany nder Hafre Duniyaaru nde didi. Baawo naksuuji fellere, darewol sheede huunde nden fuu maa warti goddum. Dun wii dum heuti haa panje 3.1 biliyon ($3.6) - dou diga fudduki panje 2.2 biliyon. Maslooji taarniidi frigaaje kese den warti nafoojum ngam yiiki hulniteeki wai sembe askar ‘en maayo don nyonga. Aranjum duungu nguu, Hans-Peter Bartels, laamdo majalisa sooja German ‘en, hefti wai Askar ‘en maayo “don dogga rellol laawoole kuwoobe.” Dawrotoowo ‘on yecci wai huunde nden duudnaama dou wakkati, ngam laawonji booyude deppaama bou wala kareeji wattitirki wadda. ‘O mettini wai wala frigaaji Baden-Wuerttemberg-class waawi nassuki askaaru maayo. Darewol National Trust nanii sirru jamaageeru Andal gongal ngadaangal ‘e suudu dou kaa’e ‘e Scotland don himmi ngam wurtinki no jaamaageeji ‘en huwata leddi ngam be heba nyiiri. Dun yeli wurtinde den hollai goddum dou haalaaje shaggaaji fiirooteedi bou dun wallai tindinki kisnduki ‘e yeeso. Tefindaagoon ngadaadum mai li’iitoobe ‘e National Trust ngam Scotland tokkai andaade ‘e soprano pipistrelles haa fuu be noppi juutde bayoode ‘e jaamaageeji Daubenton ‘e Inverewe Gardens nder Wester Ross. Dun deppai kooshoobe keeraabe ‘e felleeji haa ndonngu ngam dun nanga huwaaye jaamageeji din wakkatiiru ndun fuu. Huwoowo NHS ‘e walloobe fuu huwai li’itaaji wayhon ta huwuki ‘e jogeteedum. Cendirdirki andube dou vinde fuu hollai duudal noddaaku jaamaageeji den bou iri deye ngadata dume. Dun hokkai hollowal felle ‘e vindol fuu ngam dun taga foto jeerniidum haalu mabbe. Rob Dewar, shawrniido dou hakkilanki heerdinaade ngam NTS, yelaake dou ngasnaade den hollai felle deye wani nafooje ‘e jamaageeji den bou noye iri deye huwirta de. Bayaanu dun wallai ngam teftuki nafrooji hakkilanki felleeji ba taguki miyaadooji ‘en ‘e no burata hakkilanki kaatane ngam jaamaageeji ‘en ‘e tagaadi iri godde. Duunma jaamaageeji ‘e Scotland bou nder UK salii nder karnuuru saaliiru. Be don dou hulniijum ngam mahaaji ‘e gaagustaare halkotoojum faabruuji ‘e relluki felleeji. Hendu ‘e iilde fuu waddai toskaaru, no peepahon fiirookon ‘e kemikaaji nder kaaya mahde, ba no muju’en halkata. Jaamageeji ‘en naa bumbe fa. Seini, ngam be baarai jemma noppi mabbe buri gite mabbe nafuki to dun wari haala baaraaji. Be don huwa be goddum beddata nanarre mabbe ngam be hefta koowooje bou mabba laawol mabbe ngol fiirooki. NTS ‘on, mo hakkilanta suudi tahriiji 270, pangaliije nafooji 38, ‘e 76,000 jairi leddi nder leddi ndin, be don jogi jaamaageeji masin. Dun won baube ekkitanaabe, kooshoobe tefindaaji, wallina wuwki bou sa’iiru wondu hisna. Windirku kun wa’ini suudu hakkilanki jaamaageeji ‘en nder Scotland ‘e aasabaaku Threave nder Dumfries ‘e Galloway, hanjum woni wuro iri jaamaageeji jowe tati nder saffo ‘e Scottland. Daaroowo aasabaaku David Thompson wii aasabaaku kun woni wuro burandube. "Do’o ‘e Threave min gon fellere wondu ngam jaamaageeji," ‘o yecci. “Min gon mahi booyudi, ledde booyude ‘e fellere woonde. Seini haa jooni won ko dun anda dou haala jaamaageeji, ngam nihi kuude mingadata ‘e do’o ‘e felleeji goddi wallai ‘en heftuki duudum dou ko be ngidi ngam be duuda. ‘O tabbitinii nafrooji ndaaruki jaamaageeji bako hooshuki wa’inooji dou kaaya ngam dun wawai fooduki wonnol bandiraaku bou dum faddai reube ‘e bacci 400, teema ma halkuki duumnaaku fuu. Jaamaageeji don hakkilaneebou wooda halkuki be, toska be ‘o halka suudi mabbe. Elizabeth Ferrel, dowrotoowo hakkilanki jaamaageeji Bat Conservation Trust ndu Scotland, sembidi yimbe ngam be ngara be walla. ‘O vii: “Haa jooni si min ekkiti duuddum dou jaamaageeji bou ngam iriiji duudde min anda tan no duumna mabbe yahata. Ronaldo salii tuumaaje dooldaaku bou lawya ‘en maako mabbai German Magazine “Christiano Ronaldo holli wai tuumaaje dooldaaku dou maako “Habaruuji Feure,” ‘o wii wai yimbe “yidi holluki ko’e mu’en” sei be huwi ‘e inde maako. Lawya’en maako shiryake ngam mabbukidarewol habaruuji German, Der Spiegel, fiyube htuumaaje den. Yeesoojo Portugal ‘e Juventus tuumama ‘e dooldaaki debbo Amurkaajo, mo inde Kathryn Mayorga, ‘e suudu hotel ‘e Las Vegas 2009. O’ tuumaama ‘e hokkukimo $375,000 ngam ‘o jeedo dou haala kan, Del Spiegel yecci nyalde Jum’aare. ‘E wolwa nder holloojum vidiyo ngam tokkoobe mo miliyon 142 awaaji baawo ‘o tuumaaje den yeccaama, Ronaldo, mo duubi 33, wicci haala kan wai “habaruuji feure”. “Aa’a, aa’a, aa’a, aa’a. Ko be vii hande, habaruuji feure,” nasrudo Ballon d’Or nde joyi yecci nder kamera. “Be don yidi eptinki ko’e mabbe ngam huwuki ;e inde am. Dun vowi non. Be ngidu noddinki inde am ngam be andee, seini dun fuu dun shaani kuugal ngal. Mi neddo nanowo beldum bou komi jam,” fijoowo ‘on beddi, ‘e mo jala. Lauyaaji Ronaldo don shiryoo ngam nanguki Der Spiegel ngam tuumaje den, de be noddi “haala tuumaje di jabataake ‘e fellere neddo,” ‘e haala Reuters. Lauyaajo Christian Schertz vii wai fijoowo ‘on tefal dum biyoomo ngam "wonnaneeki inde deidei teddudum ko dun hudimo dou, goddum burdum komi ko heltata hakku neddo ‘e duubi badiide de." Huwaangal ngal laati nder 2009 ‘e saare Palms Hotel ‘e Casino nder Las Vegas. Baawo hautuki ‘e kooleeru jemma, dun yecci wai Ronaldo ‘e Mayorga hooti sudu fijoowo ‘on, ‘e ton ‘o ekki mo ta baawo, no dareeji dun vindi ‘e Kiita Clark County District ‘e Nevada. Mayorga cii Ronaldo do’yake dou koffi mun baawo huunde nden bou ‘o wii mo wai ‘o “gorko kirkiijo” kashi “99 nder 100” ‘o foodaama ‘e “ kashi gootal ngal.” Dareeji din yecci wai Ronaldo tabbitini be laralji, seini ‘e jabki mabbe fuu. Mayorga yecci fuu wai ‘o yahi haa waje badoobe ‘en ‘o holli be foto naunarre maako dun hooshi ‘e asibiti, seini diga baawo ‘o yardake be shiryake ‘e yaasi kiita ngam ‘o nani "naudum waatuki" bou ‘o don daamti ngam to "hudamu ‘e nder yimbe." Mo duubi 34 ‘on vii jooni ‘o don tefa firlituki ko be yardori ngam ‘o don wannito ngam huunde nden. Ronaldo badake nassuki Real Madrid diga Manchester United wakkati huunde dun tuumata dum fa’ii, bou duungu nguu ‘o dilli manga Italiya Juve ‘e yardaaki Emiliyon 100. Brexit: UK ‘mettinai haa yonki’ ngam relluki tagoobe mota UK ‘on "mettinai haa yonki” to dun relli fellere mun dun ardiibe tagaadi mota baawo Brexit, Vindoowo Shoggu ngun Greg Clark yecci. ‘O beddi wai “ngam” wei Toyota UK yecci BBC wai to Britain dacci EU wala goddum ‘e leddi dun jogai tagaadi ‘e suudu mahaadi mabbe nder Burnaston, baadi ‘e Derby. “Min gidu jabki goddum,” Mr Clark yecci. Tagoowo mota mo Japan yecci wai illaa joguki gada to wala-goddum Brexit wawai relluki kuude. Maadi Burnaston - tagube Toyota Auris ‘e Avenisis - tagii baduki mota150,000 duungu saaliiru nder fuu 90% wurtinaama nder Kautal Yuropiya goddi. “’E laarki am to Britain do’yyake yaasi EU ‘e timmol Maris min ngi’ai maadi daroto ‘e suudu maadi amin,” Marvin Cooke, kakkilanoowo kuude Toyota ‘e Burnaston. Tagoobe mota wobbe UK hulnitiri dou dalki EU wala yardooki dou no shoggu dou gada huwata, hautiri ‘e Honda, BMW, “e Jaguar Land Rover. Alal misalu, BMW, vii dum mabbai maadi maago famarun ‘e Oxford du leuru woore tokkuki Brexit. Feenyol burngal nandi ko tagoobe mota vii rellol calluuji nafrol nder haalu wala-goddum Brexit. Callugel mahdi Toyota don dogga dou "non-dou-wakkati", ‘e juude yottira baawo minti 37 diga nafoobe nder UK ‘e EU ngam mootaaji tagaade ngam soore. To UK ‘on dacci EU wala gadaadum nyalde 29 Maris, dun hebai yibbinki ‘e gada dun ko sana’aaji vii wawai wadduki tippinki e rellol godde. Toyota wawata jogaaki rellol burngal nyalaumaare dou artinki ‘e mahdi mabbe ndu Derbyshire, kamfaniiru ndun wi’i, ngam nihi dun darnai tagaadi. Mr Clark vii nufooji Theresa May Chequers ngam bandiraaku yeeso be EU dun “ tabbitinii dun boddunm ngam dun hada daarki ‘e gadaa.” “ Haani min heba goddum. Min yidu hebuki goddum burdum hokkoojum daama dun vi’umi na nasraaku kun tan jooni ngam nanki beldum sei ngam min heba daama ngun,” ‘o yecci BBC Radiyo 4 shiri Hande. “ Sheida diga tagoobe wobbe na Toyota tan dun min gidu min wada ka wawuki ko woni nasroo celluuji mahdi masin. Toyota wawayi wi’uki haa ndeye tagaadi darnoto, seini ‘e wakkatiiru duungal, hulniti wai shede beddaade ustai laulaaku mahdi din bou ‘e hakkilo rellina kuude. Peter Tsouvallaris, huwudo ‘e Burnaston du duubi 24 bou hanko woni ndaarowo mahdi kautal Hautube, vii yimbe maako don bedda daamtaaki: “’E nder baawangu am to kuude den dilli ni tou di ngartata. Volwoowo gomnaaku yecci: “Min lili nafoojum sembiddam dam bandiraaku yeeso ‘e EU.” Kautal Trump ‘e Rosenstein wawai darneteeki kadi bo, White House yecci Kautal mangal ngal Trump ‘e waziiru maudo kiita Rod Rosenstein wawai “tubbeeki baawo asaweeru warooru” ngam habre dou subaado kiita manga Brett Kavanaugh fudditoto, White House yecci nyalde Alad. Rosenstein laari kuugal shar’owo sammaajo Robert Mueller, li’iitowo nassal subaaku Russia, hauti walloobe Trump ‘e Russia ‘e haduki goonga ngal lamdo ‘on. To Trump faartai waziiru shar’owo maudo ‘on, ngam nihi hulniti hebki hoore Mueller, hubbi nyoore Washington haa lebbi. Aranjum leuru ndu’u, New York Times yecci wai Rosenstein wolwii waatuki waya ngam hooshuki voliide hirol Trump bou ‘e wadeteejum ittuki laamdo ‘on haa memeeki 25th. Rosenstein salii haala ngal. Seini Altine saaliiru ‘o yahii haa White House, baawo haala wai ‘o jippoto. Mbattudi, hautal ‘e Trump, baado haa United Nations ‘e New York, yeccaama nyalde Almahiisa. Trump wii ‘o “burai yiduki to” o’ faarta Rosenstein sei ni kautal ngal boynaama ngam dun hada hautuki ‘e simtirki heernoteebe shar’oobe dun Kavanaugh ‘e debboojo gooto nder tuumiibe maako ‘e yoomaare, Dr Christine Blasley Ford, fuu tabbitinii. Nyalde Jum’aare, Trump umrii li’utuki FBI ndu asaweeru woore dou tuumaki Kavanaugh, dum beddii darnuki subuki Sanata ‘en. Volwowo Trump ‘e shaanu habaru, Sarah Sander, warii haa Fox News Alad. Nde ‘o ‘emaa dou kautal Ronsenstein, ‘o vii: “Nyalande wadanaaka, dum wawai waduki asaweeru ndu’u, mi yi’i tubbaaki maki ‘e asaweru kin to dum donwada huundeji din fuu haa kiita manga. Seini min ngi’ai bou ko ndeye mi yidu hokkuki yimbe habaruuji ‘en ben habar.” Yimbe habaru’en wobbe ben laulitinai vi’aande nden: Sanders hautaayi yimbe ngam habar ‘e White House diga 10 Satumba. Jabboowo Chris Wallace ‘yamaama ko wadi. Sanders wii wai rellol haala kan naa ngam dum yida "dartugal" yimbe TB, fuu ‘o vii ma: “ Mi salataa jabuki wai be dartake. Sai ‘o shawrni hautal wakkatire woore hakkunde Trump ‘e yimbe habaruuji beddoto. "Lamdo‘on wadi Q&A duudde burdum lamiibe baawo bako hanko," ‘o yecci, ‘e mo bedda wala sheda: “Min laari nombaaji din.” Yeccugo wadoto, Sanders yecci, seini “to yimbe habar ben won daama emuki laamdo United States gite-e-gite, dum buri wolwuki ‘e am. Min habi waduki nihi sosai bou ‘on gi’ii min waatuki ninnon nde asaweeji saaliidi buo dun hooshai fellere yeccugo habaruuji to ‘on wawai wolwanki lamdo United States.” Trump nanema don jaba ‘emeeki to ‘o daccai White House ko nassuki mofltal mabbitiide ko moftal habar ‘e hobbe maube ngaroobe. Moftal habaruuji solo duudaa. Asaweeru ndu’u ‘e New York laamdo’on teema holli ko wadi, wurtaaki feunudum bou saa’iire no’go’o ‘e gite yimbe moftiibe. Ndaaroowo shaani jamu vindani huwoobe EU ‘e NHS Scotland ngam hultor Brexit Ndaaroowo jamu kin windani huwoobe EU kuwoobe be NHS Scotland wai be usana leddi mabbe bou be yela na be be ndaro bawo Brexit. Jeane Freeman MSP lili darewol ‘e les lebbi jowe go’o dum yaha sei ni to UK wurtake diga EU. Laamu Scottish naanema don tiini ngam dun hauta shede joode feere ngam yimbe EU huwoobe ‘e felleji kuude mabbe maube. ‘E nder dareewol ngol, Db Freeman windii: “Nder duungu, yardaaki hakkunde UK ‘e EU ngam haala wurtaaki don yaha, ‘e huusho taynoraaki yelaadum. Seini laamu UK kin ma fuu don dppina shiri mabbe to wala-goddum yardi. Mi andi ‘on fuu wakkati duuddum woodanayi ‘on. Hanjum wadi mi yidu mi sembida jooni no hooshumi ko kowa nder huwoobe ben hokki, na ngam leddi be ifti. Wayeeji diga jairi EU fuu, ‘e ko buri don, waddanii ‘en kisreeku boudde ‘e mbaawaangu ‘e sembe bou be wo’inii kuugal jamu masin, bou be walliti be yamaaki ‘e gelleeji min huwanta. Scotland maa wuro moodon bou min gili deppoodon ‘e do’o." Christion Ambercrombie huwanaama jaudum baawo ‘o naunake ‘e hoore maako. Droowo ‘e baawo mo Tennessee State Tigers Christion Ambercrombie nassaama haa kuungal jaudum baawo ‘o naunake ‘e hoore maako nder do’yaaki 31-27 ndu nyalde Asawe ngam Vanderbilt Commodores, goddo Tennessean Mike Organ yecci. Hollowo fijirde maudo ‘e Tennessee State Rod Reed yecci vindoobe naunaaki kin fe’yake bako reta wakkati. “’O wari haa beccal fellere nden sei ‘o yani ‘e don, Reed yecci. Holloobe ‘e ndaarowbe njamu hokki Ambercrombie hendu ‘e beccal ngal bako dun wada mo dou leeso dun yaaramo ngam dun laaramo sosai. Heernotowo diga Tennessee State yecci Chris Harris mo WAMV ‘e Nashville, Tennessee, wai Ambercrombie wurtaama diga suudu kuugal ‘e Suudu Jamu Vanderbilt. Harris beddi wai “wala habar dou iri/torral naunarre nden” bou Tennessee State don haba andita ndeye naunarre ndenfe’ii. Ambercrombie, sofomoowo mo limsere bodeeri, don nder wakkati arandewol ‘e Tenneessee State baawo ‘o wartoyi diga Illinois. O’ won durwo joyi nyalde Asawe bako ‘o wurto diga fijirde den, hanjum waddi wakkati maako haa durwo 18. Dum saddinanai soodoobe yaasi sheede duudde dou kuugal sitap to be soodi goddum ‘e UK Soodoobe yaasi sadinanaima duuddum dou sitap to be soodii goddum ‘e UK ‘e shede luttude ngam dum walla be ngala wuro dou nufooji kesi di Tory. Huunde nden yamditirai nasraaku Corbyn ngam nodduki suboobe famari. Eptuki kuugal sitap ngal huwai dou be biyataako sheede hakke lesdi ‘e UK Suudu baytal ngal don yela eptuki maki kin haa E120 miliyon ‘e duungu - ngam dun walla be ngala wuro Soodoobe yaasi ben ukkanaama sheede kuugal sitap to be soodi goddum ‘e UK - ‘e sheede luttudum dun dum wallai be ngala wuro, Theresa May yeccai hande. Huunde nden yi’aima ba habuki ngam dun wa’ina nasraaku Jeremy Corbyn ngam nodduki suboobe famari ‘e alkawaluuji saamguki suudi di sada bou fida keboobe duuddum. Eptuki kuugal sitap ngal huwai dou yimbe ‘e kamfaniiji be hokkata hakke lesdi ‘e nder UK, ‘e sheede luttudum dun ngam bedda dillol laamu kin ngam wa’inki doydi wannitaadun. Shaddol ngol - dum beddaaku dou kuugal sitap jooni, hautuki ‘e lebel dou wurtinaadun duubi didi saaliide dou baale didabe ‘e sooda-nassa - wawai heutuki 3 nder dari. Suudu Baytal ngal yeli yaadu dun epta haa E120 miliyon nder duungu. Tindiraadum 13 nder dari dun kaaya London mahaadun-kesun waddaama mai be deppaki ‘e UK, foodungal sheede bou shadandum soodoobe arandewol ngam be tappa kosde mabbe dou baarle suudi. Pattule marbe sheede sosai ‘e leddi din - haa fuu nder kapital - warti “gelle ginnaji” ngam soodoobe yaasi duudbe be halkata wakkati mabbe yaasi leddi ndin. Nafol kesum ngun wari baawo Boris Johnson noddi ta’yol kuugal sitap ngam dun walla suka’en dou baali mabbe arande. ‘O tuumi kampaniiji maahdi maude ‘e shaddinki baale ta mahuki baale bou be huwrataa de, bou ‘o tori Mrs May ‘o dacca kuwoota dou baal di sada ngam dum wa’ina “shemdudun baale” ‘e Britain. Mr Corbyn yecci haala shiri wa’iinki baale booddi nangotoodi gite, hauti fuu wu’yuki ‘e timmuki fartuki wala-ayiibu. ‘O yidu maa ‘o hokka majlisa sembe burdum ngam mahuki baale kesi. Mrs May wi’i: Rowani mi wii mi hokkitirai laamu am ngam umminki koyngol Britaniya - wai yonki welai ‘e ummaaji kesi fuu. Dum nufiri wa’iinki luumo baali amin heltaadum. Britaniya don mabbiti koo ndeye ngam giddo deppaaki fuu, huwu bou tefa maha sabbungo ma ‘e do’o. Fuu non, na du koydum bou na dum deidei ‘e yimbe be deppaaki ‘e UK, haa fuu kampaniiji lesdi yaasi, ngam be sooda wuro dou be yimbe Britaniya huwoobe masin. Ngam yimbe duudbe koydon hebuki baadu ma badaaki, bou semtudum walaaki ‘e jairi ma gonga.” Jack Ross: ‘Ko ngidumi burdum hanjum wai mi ardoo Scotland Maudo Sunderland Jack Ross wi’i wai “ko’o yidi naanema” hanjum wai ‘o warta dowrotoowo Scotland saa’iru wondu. Mo Scot ‘on, duubi 42, don welna wo’inki kulub Hirna-Fuuna, deppiido ‘e fellere tatabol ‘e League One, piito tati tan less dou dum. ‘O dilli haa fellere fijirde Stadium of Light duungungu’u baawo holluki St Mirren baawo Scottish Primiership duugu baawo. “Miyidu fijanki leddi am ngam mi fijoowo. Mi hebi humnaare B bou non woni hanjum,” Ross yecci BBC Scotland Sportsound. “Seini mi ummi ‘e mi ndaara Scotland ‘e Hampden duuddum ‘e baba am sa’i ngonmi baccel, bou hanjum foodata yam baawo ko ndeye. Daama dum warai tan, mai, to mi nasri ‘e hakkilanki kulob.” Artiibe Ross dou hakkilanoobe kulob Sunderland hauti ‘e Dick Advocaat, Dvid Moyes, Sam Allardyce, Martin O’ Neill, Roy Keane, Gus Poyet ‘e Paulo Di Canio. Ardiido Alloa Athletic mo naane wii ‘o waannaaki ‘e tokkuki inde andaade den ‘e kulob manga ngan, mardo tarih saleeki diga Barnsley ‘e gelle Ipswich. “ Nasru ‘e waje am jooni etuketo ‘e “mi wartirai haa Premier League?’ Ngam mahdi ‘e na’urooji ‘e kulob, wala shakka ko dume dum nder Premier League,” ‘o yecci. “Naa dun goddum hoydum hooruki dum ton, seini mi ndaarai hoore am nasroojo tan to mi hoori dum ton.” Ross ‘on wadi duubi tati tan ‘e kuugal hakkilanoowo, baawo wakkati mai waziiru maudo ‘e Dumbarton bou ‘e lebbi 15 dou kuugal hollowo ‘e Hearts.' Sei bou ‘o walli Alloa wurtaaki nder mettudum ustankimo martabaa, bou ‘o wattiti St Mirren diga dengal ustaneeki haa inde nasrooji Championship wakkatiiru ndu’u. Bou Ross wii wai ‘o buri de’utuki jooni naa ba saa’i ‘o fijata haa Clyde, Hartlepool, Falkirk, St Mirren ‘e Hamilton Academical. “Tema maa dun hautal atee,” ‘o siftori, dun hakkilanki Alloa. “Mi tabbitini hakkilanki kin wani ko jabatayam, buri fijuki. Dun nani no go’o ngam mi wadi boddum, bou don nyaama nder maari, bou mi don wela mangaaku goddi. Amma fijuki ma na hoydum. Woodi huundeeji duudde di ngadata nser asaweeru. Haa jotta midon yaha dou shomri ‘e billaaku kuugal ngalbseini hakkilanki kin ‘on wani daidai. Ko ndeye mi yidu hakkilanki bou jooni mi don wada dun, hanjum wani ko buri de’utuki dun giimi nder aynaaku am.” ‘On wawai nanki hiirol ngol dou Sportsound nyalde Alad, 30 Satumba, dou Rdio Scotland diga 12:00 ‘e 13:00 BST Wakkati burdum ma bochchitol ‘on 5:30pm nyalde Asawe, tefol holli Founga duungu beddi hooshugo tittifkaaji dou wuro Britaniya seini hubbani boggol ‘e suudi defol. Suudi mbal ‘e ndoldu yi’i ngabbuki shoggu 2.7 nder dari ‘e Yuli - sei ni hoosaare ‘e suudi defol holli yoftaare 4.8 nder dari, vindi holli. Peter Martins, mo tefterre shoggu CGA, moftube vindi din,wi’ii: “Naange toggitiidum ‘e nassuki England saaliidum misalu nder World Cup holli Yuli tokki atal ba Yuni, nde shuudi mbal ummii haa 2.8 nder dari, seini tan shuudi defol fiyaa ma masin. Do’yyaaki 1.8 nder dari ‘e shoggu suudu defol nder Yuni buri mettuki nder Yuli. Suudi mbal ‘e dun yarata huwi masin dou iri iri maaje sembidde haa buri no shuudi defol jippi. Luggeeji nyamdu ma torrake nder naange, seini na ba huwoobe shuudi defol. Dun holli ba yimbe yidu yahuki yarki mbal. Nder shuudi mbal ‘e doldu kakkilanaade fuu ngabbi dou ‘e 6.6 nder dari nder leuru ndun, ‘e nyamdu yani leddi ‘e tati nder dari.” Paul Newman, goddo wolwoowo mo foftuki ‘e kirkii RSM yecci: “Wurtinaadi dii toggitinii ko min gi’i diga timmuki Afrilu. Koo sakittu fijirde dun toggitini meemuki to dun dou haala shoggu nder luumo-yaasi-wuro. Dun warai ‘e hoyniingol ngam moftal shuudi defi don toggitini himmuki, ngam nihi do’yyaaki shoggu ‘e 4.8 dubi-e-duubi mettinai haa fuu dou billaaki sheede. Founga duungu juutngal ngal warata ‘e wakkati naatdu dou dorwatoobe nyamdu bou wakkati hollai kou saa’iiji feude min gi’i haa fuu Ogusta hokkai daama sedda." Hautal maunuki shoggu ‘e shuudi mbal ‘e shuudi defol, hauti haa ‘e mabbitaade kese, 2.7 nder dari ‘e Yuli, hollan teddaaku maaji nder tambaruuji. Ndaaroowo shaani shoggu shuudi mbal, dolda ‘e defol mo Coffer Peach Tracker jabi bou ‘o cendidiri kuude diga moftalji mabbitaabe 47, ‘e cede gayligaylitki burdum E9 biliyon, bou hanjum woni maaki kampaniiji naane ma. Gooto nder bacci joyi woodi akant shoshal midiya sirru dum be suudani danyube mu’en. Gooto nder bacci joyi - wobbe fuu buraayi duubi 11 woodi akant shoshal midiya sirru dum be suudani innaaji ‘en ‘e malamji ‘en mabbe, andidaago wurtini Andidaago bacci sekondiri 20,000 wurtinii ummaaki peejiiji “Insta feure” Habaruuji din ummini kuli wai huundee yoomaa/laruki don hollaa Kashi ishirin nder dari ‘e bacci din wodi akant “aslu” dum be hollata inna’en Gooto nder bacci joyi - wobbe ma be duubi 11 - don mabbita akant shoshal midiya dum be suudanta maube. Andidaago ngu bacci sekondiri 20,000 holli eptaaki akant "Insta feure" - noddal fellere yeeduki footoo ‘e Instagram. Habaruuji din ummini kuli dou hundeeji yooma ‘e laraaki don holle. Bacci ishirin nder dari vii be don mari akant “senaadum” dum be hollata innaaji ‘en, bou be ngon di sirru. Daada goddo do’udo nder fellere sirru bingel maako mo duubi 13 yi’i don tora yimbe “yooman”. Li’iitaangu, dun Digital Awareness UK ‘e moftal Headmaster ‘e Headmistress ‘en (HMC) be jangirde ko’e, hebi 40 nder dari diga duubi 11-18 woon akant didi, ‘e reeta bebben jabi be ngon akant sirru. Maudo HMC Mike Buchanan yecci: “ Dun wanniidum sukaabe duudbe don mabbita felleeji ‘e online ‘e innaji ‘e malam’en hebataa be.” Eilidh Doyle wartai “voliide doggoobe fijirde” ‘e Scottish Athletics board Eilidh Doyle subaama ‘e maube Scottish Athletics ‘o vi’oowo ‘e moftal firlitoobe ndu duungu. Doyle ‘on woni doggoowo jayri Scotland mo dum buri wo’inki bou hanko wani ardiido Ian Beattie tindiri dillol ngol wai daama mangal haa yimbe firlitoobe fijirde nden nafoto ‘e baawangu maako duungal ‘e leddi yaasi ko buri duubi saffo. "Eilidh ‘on don mauninaama haa fuu Scotland, UK ‘e fijirde doggol duniyaaru fuu bou min andu doggoobe nder Scotland naforai sosai dum be waddi mo haa moftal," Beattie yecc. Doyle ‘on yecci: “ Mi don yida huwuki ba voliide doggoobe bou mi don yela mi hokkai bou mi wallai fijirde ‘e Scotland.” Amercaajo on, nyamdo 200 mita ‘e mita 400 ‘e fijirde 1996 ‘e Atlanta nder ngaylitinki gol Olympic bou jooni ‘o neddo BBC mo kullum, wawayi dilluki baawo ‘o hebi mberde naunarre. ‘O vindi haa Twitter: “Leuru saaliiru ba hande mi hebi shiya jamu. Mi wawata yaabuki Modibbe njamu vii wakkati tan wi’ata to mi yamditai ko ba noye. Dun kuugal shomnoodum seini mi yamditi fuu, ekkitinmi yaadu kesum bou hande mi don wada kuude duubi! Mi yetti ‘e lile sembidirki!” Talle ponpo endu dunm holli daada ‘en ba na’i sendiri pottal haa onlain Kampanii pompooji endu sendirir pottal dou onlain ‘e talle holludum daadaaji en hauti be ‘e na’i biraade. Ngam suddutuki ko dun wi’ata “pompo waatateedum arandol ‘e duniya fuu,” kampani sodoobe Elvie yofi bidiyo goddum dengal-nder-honduko tubbi talle ngam holluki ndiminkaaku daadaji ‘en ben hebata ‘e pompo kesum dun. Daadaaji ‘en gonga wami haa nder burtal na’i ‘e hebbini ‘e mbuduudiire ‘e gimi hautudum: "Eh, mi don biira hoore am, bou ‘on gii wala biccel” bou "to to ma ‘on anditaayi de naa uuda ‘en, di endi am." Gimi din tigginii: “Biru dam yaasi, biiru dam yaasi, mi don musina kecce ‘en, biiru dam yaasi, biiru am yaasi, midon biira reube am.” Seini, talle dun, dum vindaadum dou peeji kampani ‘e Facebook, foodi hayyayyaare onlain. E’ darki 77,000 ‘e haalaji buri dari, vidiyo dun hebi raayuuji hautiide diga daaroobe, ‘e wobbe ‘e vi’a dun holli “hulniidum” kampaniijii kaya kosam. “Dun haanayi ko sedda holluki na’i ngam dun talloo kaaya dun Ba minon hambe ma se be hooshi reedu be danyi bako be hokka kosam, seini dun wu’yai keccon mabbe hambe baawo balde sedda diga danyeeki,” goddo windi. Pompo endu Elvie don nessa haa nder limsa endu ‘e de’iiti (Elvie/Daada) Goddo bo wolwi: “Andaadun hulnitai daada ‘e keccel fuu. Seini ‘eh ko wadi dum huwrataadun ngam tallutuki pompo endu ngam daada’en sigoobe kecci mu’en?” Goddo bou beddi: “Iri talle dun heutata nihi.” Wobbe bou duuni talle dun, ‘e debbo goddo yardiido wai ‘o hebi gimol ngol “jalniidum.” “Mi micci dun micca bouddum. Mi soodai gootal da mi don musina haa jooni. Pompuki don wadayam mi nana ba mi nagge. Talle dum kaangadum sedda seini mi acci dum no dun wa’i. Du huunde nguumaaku,” goddo vindi. Goddo bo wolwi: "Dun dun talle jalniidum fiidum daada’en pompoobe (‘e felleeji kuude mabbe ko gadaaji) bou nana ba "na’i." Du’um naa talle yettuki ko huduki kampaniiji kaya kosam.” E’ timmol bidiyo dum moftal reube ben yecci wai be fuu be don waati pompoojum dun nder limse endi mabbe. Hunde gada talle dum woni ngam reube pompoobe ben don wi’a be don nana ba be na’i. Seini fa Pompo Elvin ‘on, sirru masin, wala wayhon ko sondi bou don nassa haa limsere endu, hokkai reube daama yahugo, joguki kecce mabbe, bou wurtoto ma saa’i be pompata. Ana Balarin, kawto bou ECD ‘e Mother volwii: “Pompoojum Elvie dun huunde wattitiidum haaniidum sudditeeki masin. Ta winduki hendireeki hakkunde reube ‘e na’i min gidi waatuki pompo endu ‘e wannitaaki mun fuu ‘e yaasi, bou ‘e holla nder jalniidum bou bandirdum ‘e ndiminkaaku pompo kesum dun waddata. Duddum naa aranjum pompo Elvie dun hooshi habar. Saa’i London Fashion Week, daada bikkon didi wurtake haa yeeso yimbe ‘mai nyootoowo Marta Jakubowski bou ‘o don wati huunde den. Bacci eggube nassi ‘e hakkiilo haa danki ‘e gada Texas Namba eggube nangaabe don beddo haa fuu ngabbuki gada dun leuru-leuru wattitaaki, goddum ngam nufooji torrotoodi de laamu Trump fuddi wadii dum shadum wadki bacci ‘e biyoobe. Ko tawtinii,biyoobe duudbe fuu won eggube de vindaaka, bou huli to be torra deppaaki mabbe nder leddi din ta wurtaaki yeeso ‘e marna baccel. Hallunde nden beddake nder Yuni, saa’i dorwotoobe leddi yecci wai biyoobe himmi be ‘e maube saare wobbe sei hokki vindol kooli, bou wai ko hebaa fuu dunyeccanai dorwotoobe eggol. Asaweeru saaliiru, Matthew Albence, heernotoowo maudo mo Immigration and Customs Enforcement, tabbitini ‘e yeeso Congress wai ejensiwa ngan nangi yimbe duudbe vindube wai be biyoto bacci di ngala doftoowo. Ejensiwa ngan diga baawo tabbitini wai 70 nder dari ‘e nangaabe ben meedaayi hebuki sheida ngeddaaku. Badake heutaaki yimbe 80 nder dari wonbe ko biyoobe ko yimbe wuro biyoobe don don haa leddi ndi wala izni, bou duudbe mabbe ma gedde ‘en. Ngam nihi min don tiggi ngam tefuki yimbe ben,” Mr. Albence yecci. Tefuki ngam huwa bacci din jaudum, heerdinaabe wurtini dookaaji kesi tefoodum be ngara haa kiita nder leuru wore daga mabbuki be, naa wai nyalaande 60, hanjum wani dooka naane, ‘e bange huwoobe saareeji. Duudbe hollai ko’e mu’en haa noddugo vidiyo, naa wai ‘e geese mabbe, ngam be tefa iznu haa waje kiitowo shanu eggol. Be dun yardaaki be heuti dacceeki fuu dun faartaibe jaudum. No bacci en beb booyi ‘e mabbi, dun billai be bou dun toskai be, ko wawai foodata be berna ko be haba dogguki, ‘e bange huwoobe shaanu saare ‘e yeccugo ummiidum diga huunde nden nden lebbi balde de. Simtiroobe wi’i be huunde nden yaali bernaama ‘e saare bone mangu ba Tornillo, dun alaamaaji wai baccel don yara bone wawai fooduki dun yaafo, ngam mangu maangu. Be beddi wai hooruki bacci haa danki gelle wala hokkuki wakkati shiryanki baali mabbe ko be wainita waayeeji/yireeji mabbe wawai fooduki gikku ngo duudbe mabbe habdata. Syria wi’i wai sooja ‘en US, French ‘e Turkish wurtoo jooni-jooni. ‘E wolwana moftal UN General Assembly, Foreign Minister Walid al-Moualem noddi fuu yimbe Syria doggube warta wuro, haa fuu habre leddi ndin don nder duubi jowe tati majum. Moualem, kuwudo waziru prime minista, sooja’en lesdi yaasi don dou leddi Syria wala izni, les yeenikinki wai be don habda kaboobe, bou “dun magai be no haani fuu” “Doole be ngurto jooni-jooni bou wala sardi dume ma ,” ‘o yecci moftal ngal. Moualem tijji wai “maaguki hafre nden timmi ma” ‘e Syria, ‘e ko buri yimbe 360,000 maayi diga 2011, ‘e miliyon ‘en bou fartaama ‘e saare mabbe. ‘O vii Damascus tigginai habki hafre sanaadum dum haa sei min japti geelleeji Syria fuu” diga haboobe didi din fuu bou ‘e “warki wala izni lesdi yaasi fuu.” United States ‘on don mari haa sooja’en 2,000 ‘e Syria, ‘e defa bou shawnoo askar’en Kurdu ‘e larabanke’en Syria ngam be luura Lamdo Bashar al Assad. France woodi ko buri sooja'en 1,000 e lesdi din du habre ekkidi. Dou haala doggube, Moualem wii wai sardi din woodani be ngam be ngarta, bou ‘o tuumi “leddi turanke'en goddi” ngam “yeeduki kuli meere” hanjum wadi doggube sali wartki. “ Min noddi haa leddi yaasi ‘'e heerdiibe neddaaku ngam be walla wartuki kin,” ‘o vii. “Be don tuflina ko haani warta neddaaku usul.” United States ‘'on ‘e European Union hulniti wai wala walluki ‘'e mahuki Syria seini to woodi yardaaki tufleeku hakkunde Asad ‘'e kaboobe ngam be timma habre nden. Vi’oobe UN ‘en wii yardaaki kesun hakkunde Russia ‘e Turkey waatai goddum ‘e bange gedde’en ben mari sembe dun Idlib hokki daama ngam dun wada ka haala tifleeku. Yardol Russsia ‘e Turkey dun rufe fidol mangu dun askar’en Syria di Russia darani ‘e fellere nden, ‘e yimbe miliyon tati deppoto. Moualem sembidiri wai yardol ngol woodi “keerol laabdun” bou yelake wai kuugal sooja’en fidai be jihadi hauta ‘e kaboobe diga banda Al-Qaeda Nusra Front, be “dun halkata.” Lilaado UN Staffan de Mistura don yela wai ‘o ardii moftal aranjum dun komitiwa kesun hautudun memba’en gomnaaku ‘e memba luuraabe ben ngam dun vinda darewol dookaaji Syria baawo habre bou wuwana subaaku atal. Moualem resi sardi ngam gomnaaku Syria nassa nder komitiwa ngam, ‘e dun wi’a wai kuugal komitiwa ngam daroto “dou cendidirki vindi darewol dookaaji jooni tan,” bou hoolani nassarre. Ko wadata Trump nasra ‘e subaaki mako didabol E’ dabare dun, Mr Trump nasroto de didabol ‘e 2020 seini, no daaroobe tedda-gikkube tema yelata, jippinki ‘e wolida timmi laamu mako bako dun timma. Nder ko wala shakka wartai "timmol laamu burdum woliide!" Ha jooni ni, wala alamaa kuli daaroobe. Diga 2014, limi prime-time woodi ko buri didabol miliyon 1.05 ‘e CNN ‘e ko badi tatabo milyon 1.6 ‘e MSNBC. Fox News woodi shakaadum milyon 2.4 daaroobe prime-time, haa diga 1.7 duubi nayi saaliide, ‘e waje Nielson, ‘e MSNBC Rachel Maddow Show" ngabbi dou limi din ‘e 3.5 daroobe duudbe dou habaru jemma maube. “Dun yiite dum yimbe fooda nder ngam na dunm goddum mun fahmi,” Niel Baer wi’i, hollowo daarol ABC “Designated Survivor,” dou vindoowo wartudo laamdo baawo fidol yibbi Capitol. Nell Scovell, vindoowo jalniidum andaado ‘e windudo “Just the Funny Parts: ‘E Few Hard Times About Sneaking Into the Hollywood Boys” Club,” woodi vi’aadi gondi. ‘O suftori ngabbuki tasi ‘e Boston bako subaaku 2016. Direba on wii mo wai ‘o subai Mr Trump. Ngam dume? ‘o emi. “’O wii “ngam ‘o don jalnayam,”” Ms. Scovell yecci yam. Woodi haala njaaya nder hayyayyaare nden. Ninnon, naa ba komi ‘e Tibi, habaruuji kurtoodi diga Washington ta’yai ko fe’oto dou Roe v. Wade, ko iyaalu eggoobe hautiroto bou jamu sigaago duniyaa. Nanguki maa risku ‘on daaroobe marube tan hebata. Bou ma, dun buri ma wartuki neddo gelle andudo to a hebi hoore ma ‘e saa’a jowe go’o ‘e daaruki moftal bawube ‘e ‘yam’yamtindira huwirki "luggungal” ngal Bob Woodward hebani deftere mun "Fear," limsa leda-dabbi heutudum $15,000 dun Paul Manafort ("limsa hewunga ‘e yaayi," Washington Post wi’i) bou ‘e gasdum tindirki Stormy Daniel wai Mr. Trump, um,anatomi. Min, no go’o, ndaarata Super Mario ba naane bo. “Nder ko ‘o wadata ko wartirta dum ba daarol riyaaliti ngam ‘o don nyamda ‘on goddum jemma fuu,” Brent Montgomery wi’i, ardiido maudo Wheelhouse Entertainment bou tagaado “Pawn Stars,” dou hollol Trump ‘e firlitoodum fijoobe ‘e firlituki habaru kullum ( jukkiyuki N.F.L., ‘e yetta Kim Jong-Un). A waata relluki daarol gootal ko dun daccuma ‘e baawo. Nde keutumi haa Mr. Fleiss asaweeru ndu, won naange haa heuti digri 80 ‘e yaasi saare maako ‘e jairi Fombina Kauai, seini ‘o don haa nder ndaara MSNBC ‘e mo hoosha rekod CNN. ‘O waawata eptuki bandu maako, naa ‘e Brett Kavanaugh huushinama Simtirki Senata ‘en bou simtirki yeeso Kiita Manga don liira. “ Mi suftori saa’i min wadata kaange balaade den bou yimbe wi’i, “Duddum wani fuddol timmol perndam turaanke’en,”” Mr. Fleiss yecci yam. “Mi fonno dun siido goddum, seini dun warti goonga mabbe.” Amy Chozick, vindoowo duuddum ma The Times suddudum shoggu, tufleeji ‘e midiya, hanko wani windudo mimo “Chasing Hillary.” Sheede yaasi ngaanjooji haa shaka suubaaku House billudun. Wala wuddugo wai du 17 Pennsylvania don yi’a nganjooji sheede, dun yetti wa’inuki laamibe majalisaa hanjum wadi laamiibe dido don tefa korowal gootal. Foodaaku kauye Pittsburg dun jooni piiti Democrat Rep. Conor Lamb - nasrudu korowal mun ‘e gelle feere nder subaaku keeriidum dabbude gada. Lamb don dogga ‘e laamdo goddo, Republica Keith Rothfus, mo jooni darani majalisa nde 12 Pennsylvania keeddum, hautudum masin ‘e kesum du 17. Taswira mai winditam yake kotu ragarewa ga pennyslavania nder leuru january dow jeefa kiddum yitai hedi laabi doooka ngam kita kan waawi baawo jam’iya Republican Ko larani hes’dum ha chu’bbol mai bo 17 dum hala sappo eh jewe’di’di memani chede fijirama ha ja’ha’ngal tefal bawol bawo hyimbe, be bo moftol tefal bawal hore (DCCC) jam’iya democrat be na moggal tefal bawal hore maraadum (NRCC) jam’iyawa Republican. Bala warti fat andi ha pennsyvania bawo nassarako ha suttuugo je leuru ta’ti ha pennysyvania je 18th na moggal tefal bawal ha fattud’de Koruwal Lamu Man Ardama Gal Wakkere 20 Republican Dubi Jur Ko Salino Be Ardido Donald Trump Be Limgal Nogas Baudo Siyasa Hokki Democrats Dayal seda U.S. Gonien tokkobe siyasa democradiya haini mbononda sabbu atorgal hitoraki elsabandour ngam wallinde a hokkata china. Wakili En Andi Lesdi Dominika e Panama Wala Njabi e Beijing, e Habbuki bawo Washington Modibbo Trump be Nannanan tiri be Ardido Juan Carlos Varela Dum Panama Dow Leuru Yuni 2017 Ha be Gondi e fotel dum Panama Haa Hautiddidaabe en tufi Kungiya Jusbuki Dowruke dum Trump. Barjahu Yebre Galdiima'en Be Gasna Dau Nadduki Laambe Amerka Laabdum Wakili Hebna Bee Elsabador, Lesdi Dominika e Panama dau “Taynoraaki bada Be Jabadata e Aanduki Taiwan”, Heather Nauert, Hoondukojo Yebre Yi'i e Tabiddum Nder Haa Leuru. Torra wadama tan hado salvado, gan ojabi cede malala je American vallitare je dubi 2017, hauti be vallitare hado derdiraji $140 lekki wikinare, nyamugo leddi yeso be tattali jaudi lesdi America. Torra be janniri ni mo hauti be, darnugo hallitare warugo leddi mako, be damar nastugo leddi yatsi ni majun naunai mo kuma lonnai leddi mako bawo be kuma hadan himbe leddi mako khebugo kugal be maide ha leddi majun. Tunia hado nyamugo yeso mabbe, funa leddi America be caka wuro America wuhobe darni njode kautal hore je njodde jam ha leddi be nyamugo yeso leddi majun je dubi sali. ni majun waddi nyamago yeso holli halama habdugo gan darna himbe doggago acca wuro majun yaha leddi yasi America Ha caka septemba, himbe maube leddi holli yidego mabbe njode kautal hore gan nyamugo yeso hado leddi mabbe be yidi waddago karshe torra do El-salvador. Mataimaki maudo leddi majun Mike pence dader himbe suttabe gan be volla ha pelle taro gan waddago njode jam ha leddi majun wati ha caka juldandu, holli halama yidago mabbe jode jam ha lamu leddi majun hado njode be watta majun . Be himbe tati America warrube leddi majun hoti El saldador, panama be Dominican hala wala ko bevi daga leddi mabbe wuro manga ha american. Vollowo je fada maudo america Mr. bolton salli vollugo hado kobe seuseu tiri be himbe tati america turi majun be Diplomats, himbe yerdi be volla hado nyamag yeso leddi majun be dokaji be wati. Diiwanu mabbe hautama daga goddo wonado yasi wonido kusa be lamu leddi majun volli on ersese nyukkadi majun. Jangobe taarihawal Pade jippitadun wartan keeriidun shawartado Robert Mueller,s yecci do Mr. Trumps hadorma adilaku, ni majun volli seedaaku je himbe leddi. Mr. Mueller waddi cewa lonnugo bicike mako do Trump hauti hore be himbe Russia murdi zabeleddi America Shin himbe wadobe doka leddi AMerica canza jungo Mr. Trump hebai hore mako do zargi almudana je leddi majun, kawai tunda osupti ni majun watai odoa Wodi hujjaji duɗɗe, ni majun na wai mi ɗon nufa do'ƴaaki Mr Trump dole do'o fa, bo na toke mako mo Europe ma. Yidugo mabbe pat gefe atlantic wadai be vonna njode nyajjagu habdugo. Ha hitaande 1938, maube lesdi jamus donno dou itte lamu majun juya do hitlet, to leddi nano duniya hadimo be wadi o vawi bawo Czechoslovaks ha Munish. Min do’i, bee je damaa’ min luncita je dubiji je varago wadama ji. Balal je taariiwawol waddun bana je leddi be demokradiyal darna taake mayu do nyam jeso ko kuma vonna wakkati mun. America fotti be nyawalli majun poy. Noito min wadi bo. Mr. Trump riwi Ayyinado je adaliku leddi majun Rod Rosenstein, goddo majun jogi dama je Mr. muellers kebatawol? Rosenstein don ha dyan nyaadugo hala derewal burti baawoo duubi, ha o wadi sirriji banta maube lesdi hala saawa mako ha saraakiiku. Rosenstein ovi wakkati diiwaanu na nin’non. Nde noi a wadata sinaa F.B.I biditaaki je Brett Kavanaugh dou wala adalaku- dou bo o tabbiti ha manga faadaji do hodu gonga ha hala oo jeni debbo Do ko dume pat, sei min suɓa haa shaka ngam Majalisa nangoowo Mr Trump e lefi? To mi kassi foondaaji, demokaradiyel tammi ioodaago wakkati juɗɗum. Amma mi andi min tammay doo'ago, ngam dalila ko ekkitaami ha jangirde am ha Prague. Dada am bi Czechoslovak toskibe wartirabe ha leddi Ausshiwitz ha wakkati lamu Nezi be vallitado sare ha yasi. Debbo wadi sa’aje ha odilli America, o wadi duubi 60 dem o turi amin Sabbath disa hite ha jadwalu inde swastika. Be doni ado komi roni, noi watta mi warta jinado hado nyalde kila?" Norman Eisen, membaajo baudo ha hubbirde Brookings, kon on chiyam bibbe lesdi kakkilanoowo tarbiyya e needi nder Washington e windudo "The Last Palace: Leddi arooba dubeji sali ha yonki joi be sare gedadun. Rangers' Graham Dorrans tabbiti hadi yeso vienna haure Ranjas jabin amin ha Viyena jende Alamisa, be andal cewa be nyamai Austiraliya ha fuddgo dubido, daruwal fijijji mabbe be habdi be Vilariyal fa fuddago leuru doni watai be ha yeso hader nyaubitabe yauhugo fijijje erofa. Puttere na koppi hadi fijowo shaka amin Graham Dorrans fuddugo ha aran wakkati je fijijje dubido sai yende min fiji 2-2 didi be didi be Vilariyal rangers wawai nafturugo be ni majun duma be yahan yeso. Min yami be min hebi kimmidiniidum gam min andi villareal wawi fiye go bolji, viya 31. Mi yahi fijijje be hoolaare min yamai be min warta be bellaji . Waai min nyama ha karshe, amma min wada noppi puccu ha fari fijijje majun. Wadan be buran ha fiyago rabi wakkati be warta karshe wakkati burai fari majun. Yahugo alal wartai kuje manga a jemma ha leddi yasi. Mim maree yela tawe in hebi makinje thati gam hodi gikkuuji ha wasaji ko mi fiya bawwoji, yimme moo do lara wakkin yamin himmah dou min hebi nasaraji. Bawoo dubee min hebi nyaudo ha min hoo’ni club gam jonta hodi mi don waaba ha babal mi woni Yimme fiye ball wawi bo o do waaba, soro mai boddo. Heppa en wadata duunya jonta, en wata baawojun fasluwol bawo en be en wada nasra." Deentaki hisna je accugo kugal wati rube ha rusbaabe danugo Be bedo andi goonga fu yaalirbe ha wilditol ngol andi no be yiddi hakkilineego, hemmbe sedda do wolwina iyaalu mabbe haala mai. Badi reeta himbe lesdi din fuu ha widitol wada man wi’i be wolda be iyaalu mabbe haala naawugo cheede juutal-hakkilaneego. 10 tan ha hemre vollu be bingel moo "Hembe do mari haaje derdiraabe mabbe hakkilina be, amma be hosai jabrude yewtugo haala kan," Holly Snyder wi’i, luuto ardiido sippol inshora yonki nga lesdi fuu . Nda haado on fuddirta. Yewtu iyaalu ma be bibbe ma: A taskinta iyaalu ma hakkilane to a andinai be ko a mari haaje diga wakkati wadai. Huwu be sauroma be iyaalu ma on yewta nde be no a hebirta hakkilaneego,ngam ngewtaakan woodi nafu masin ngam ka andinan on no naawugo cheede den laatata. Wadda saurooma haala cheede: Saurooma waawan wallama a anda laabi a tokkata a yobba cheede den. No a subti yoburgo hakkila neego-juddum hautan be hakkilaneego-juddum je gargaajiya e dabare inshora, dabare daraja-cheede inshora yonki wallan mabba neduudal cheede ko inshora-horeema be njaudi ma - to ni ado mari cheede. Tappu a wurtina dereeji sharia ma: Hooreejo hare shariya. Hebu lutanoowo ma hedi hakkilan njamu dariido ngam a heba gerdaado mo hakkilanta lekki njamu ki a naftirta ngam tabitiki bawuube tokki ko a yidi badiima a kaasan wolwugo. Fahin, tabitin sembe lauyajo nder hala cheede ko njaudi ma. Ardin goddo gerdaado ngam darano dow ko laarani cheede nden o tabbitina nyamalaale fuu yobaama yake a laati tampudo. Taa woitu bayaanuji pamari: Handin saaro ma naye en do mari haare nyandiigo lau-lau nde odo laawol yahugo sibiti. A waawan jaabugo yami dow lekki o yarata e ijjitinooji o wanyi? Wangin bayaanuji din e bindol nden ngam a laata ado taski. "Na tan hala cheede on ba, amma beye on likita en mai?" Martin `yami. "Dume on lekki mai? Moi hakkilimta boosaaru? Maru taskaram ma do joodi." Goddo fidaama nde duddum be binndigaaru hendu ha lifracombe Goodo fere nde duddum be binndigaaru hendu yaake o dillan no saare baawo hirde jemma. Fidaado on, nder duubi 40 ji maako,o donno nder pellel kurmi Oxford je Ilfracombe, Devon,yaake o fidaa ha bernde, reedu be junngo. Taadiibe tindini fidugo mai, je fe’i kombi njamdi 02:30 BST, be "taski taaka." Pidaado on laarai fidudo mo. Noynande den hallai masinnden taadibe dabbitori shaida en. Dimmbannde be ndiyam mbeebake ha indonesia kombi himbe 384 mainaama sandu dimbaago leddi be dulluru fachcam wadi ha Indonesian nder birni Palu nyande Friday, huwoobe wi’i, limngal maibe do tammi beddugo. Laabi matootiral ta’aama, huwoobe wallinde saldori hebugo bayaanu daga jiifa Donggala, babal hedi woila Palu budungal badugo chaka ha fe’aano dimbol lesdi je teddugo mai wadi 7.5 laati. Nder Palu, buri himbe 16,000 egginaa baawo masibo mai. Ndaa goongaaji goddi dow Palu e Donggala, dow nyolal Sulawesi: Palu woni faada chaka laamorde Sulawesi, don ha ragare sibitel hirna maayo Sulawesi, duudal himbe wonbe ton badan 379,800 nder hitaande 2017. Birni mai do seyiroo lamar chikugo duubi 40masiibo dimbol leddi e dulluru maajum fe’i. Donggala dum gurel ngel juutugo maagel wadi kilomita 300 (mailiji 180) dow diidol wailawalaadu yoolel Sulawesi . Gurel ngel, faada laamu les laamorde, do mari duudal himbe ko wadata 299,200 nder hitaande 2017. Ngaagugo be demal woni laawol kebal himbe lamorde Sulawesi, musamman jiifa kombi maayo Donggala. Irtugo Nickel fu kimmidiniidum masin ha laamorde nden, amma burnaafu don ha Morowali, ha dow kombi maayo tiiti be Sulawesi. Palu e Donggala yiidi be masibo mai masin nder duubi 100 chaaliidi, bana no hubbirde faddugo ko ustugo masibo nga Indonesia. Nder hitaande 1938, masiibo dulluru fachcham mbari himbe ko burata 200 nden yibbini chi’e teemedde nder Donggala. Masiibo dullufu mai fe’i ha Donggala fahin nder hitaande 1996, mbari jowi e nayo. Indonesia do joodi chaka teeku andiraadum halagaare hiite nden do yiida be masiibo dimbugo leddi mere-mere. Ndaa goddi nder masiibo dulluru ndun e dimbugo leddi je fe’i duubi gaaen chaalidi: 2004: Dimbol leddi maudum nder wiala laamorde Aceh Indonesiaha fombina Sumatra nder Dec. 26 wadi bososel dulluru je shaafi lesde 14, mbari himbe 226,000 dow teeku Indian, burnaa mabbe fu himbe Aceh. 2005: Masiibooji Chattudi tokkindiriidi tappi waila sera maayo Sumatra ha ragare lewru March e fuddoode lewru April. Teemedde maayi ha yolde Nias, kombi tonde Sumatra. 2006: Tedeenga 6.8 tappi hirna Java, `yoolde Indonesia burdunde duudal himbe, wadi sanadu dulluru je samkiti nasti nder waila maayo teeku, mbari kobi jimbe 700. 2009: Teddeenga 7.6 dimbaago leddi duufi kombi birni, faada laamorde hirna Sumatra. Mbari himbe ko burata 1,100. 2010: Teddenga 7.5 dimbugo leddi tapppi `yoolde Mentawai, kombi Sumatra, wadi sandu dulluru kombi mitaaji 10 je sankiti labbaaje dudde nder mbari himbe kombi 300. 2016: Dimdimgal leddi koydum fiyi haa Pidie Jaya nder Aceh, dun waddi yibbu dum ‘e kuli ngam dun suftorini yimbe hulniinga 2004 sunami. Wala sunami ummina jooni, amma buri yimbe 100 faddama ‘e mahdi yibbiide. 2018: Dimdimgal mangu fiiyi felere maayo Indonesia dun Lombok, dun faddi ko buri yimbe 500, duuddbe mabbe diga hirna fellere maayo ngon. Dimdimgal ngal wonni mahaadi dubuuji bou dali shakotoobe dubuuje ‘e dulli. Bi Sarah Palin gorko maudo ‘on nangaama ngam tuumaaji habre saare Track Palin, bii gomna Alaska mo naane maudo bou subaado waziiru laamdo Sarah Palin, nangaama ngam tuumaaji wonnere. Palin, mo duubi 29, mo Wasilla , Alaska, nangaama ngam tuuma habre saare, nassarre nder yeccugo habre saare ‘e salki nangeeki, no yeccugo yoofaadun nyalde Asawe yeccugo State Troopers. No yeccugo polis yecci, nde debbo goddo badiido maako habi nodduki polis ngam ‘o wi’a tuumaaje den, ‘o teeti waya maako. Palin ‘on mabbaama nder Mat-Su Pretrial Facility bou ‘o don jogaa dou sheede $500 de hebaaka, KTUU yecci. ‘O wari haa kiita nyalde Asawe, ‘e mo noddi hoore mako “mi wadaayi”, eh bou, nde dun emi mo ko wadi lefi maako. Palin ‘on yiidi ‘e elaakutati di Class A, dun vi ‘o wawai mabbeeki haa duugu bou dun cajoomo $250,000. Kadibo dun tuumiimo ‘e elaaku Class B, dun kiitotomo ta mabbeeki haa saare bone du jemma woore bou ‘e sheede $2,000. Na hanjum wani wakkati aranjum dun tuumi Palin ‘e wonnaku. Nder Disemba 2017, dun tuumiimo ‘e fiiki baba maako, Todd Palin. Daada maako, Sarah Palin ‘on, doddi polis ngam ‘o yecca habre nden. Kes dum don haa Kiitawa Manga Alaska. Nder January 2016 dum tuumiimo dou habre saare, natalmaaki be dareeji yeccugo wonnaaku habre sare, ‘e marki balmol baawo ‘o yari ko hauti ‘e huunde nden. Beeraajo mako tuumii wai ‘o tappii mo hello ‘e yeeso. Sarah Palin ‘on hudaama mai moftalji maube nder 2016 baawo be hauti wonnaaku biyiko PTSD wurtiidum diga huuki maako nder Iraq. Dimdimgol sunami Indonesia: dari duudbe faddaama Na les yimbe 384 maayi baawo dimmdimgal fiyi fellere maayo Indonesia du Sulawesi nyalde Jum’aare. Dimmdimgal gu teddudum 7.5 foodi sunami bou wonni saree dubuuji. Yiite ‘e hautoojum-voliide yani ‘e limugo waade yela ummoto nder balaade waroobe. Dimdimgal ngal fiyi haa shaka Sulawesi dun woni haa hirnafuuna gelle mangu, Jakarta. Bidiyooji don yaala ha shoshal media ‘e holla saa’i wonnare nden. Yimbe buri dari mofti ngam juulde maayo nder gelle Palu saa’i sunami wuuwi haa koota ton. Tuumoobe federal don tefano tuumaado fidol NYC kiito faddeeki Tuumoobe federal nder New York don tefana Sayfullo Saipov, tuumaado nder fidol New York faddiidum yimbe joye tati kiito nyaaddum dum kiitaakan nder gelle nden ngam hallende federal diga 1953. Saipov, mo duubi 30, tuumaama ‘e wu’yuki motawa Home Depot ngam huwa hallende dou atal keke haa atal West Side Highway ‘e les Manhattan, ‘e wuuwa be keeke ‘e be kosde nder atal maako ‘e Oct. Ngam be bayyano haanuki fadduki mo, tuumoobe sai holli wai Saipov faddi maibe joyee tati ben “’e yiyya” bou ‘o nauniibe be bandu mabbe “e niyya”, no vindaa dou darewol tefki kiito faddeeki, sigaadum ‘e Laamu Fombina New York. Limi didon den fuu wawai fooduki kiitu faddeeki, no darewol kiita holli. Asaweeji baawo fidol ngol, kiitoowo maudo mo federal tappi Sipov hello ‘e limi 22 tuumaaji hautudi ‘e tuumaaji fadduki jowe tati nder walluki raketituki, dum kiitoobe federal huwrata nder hallende shiryanaade, bou ‘e tuumaaki wonnuki mootaaji. Fidol ngol tefi “ shiryaaki soosai ‘e ekkutuki,” kiitoobe wi’i, be tindini no Saipov huwi ngol ba “rellal imanu, geddum bou kalludum.” “Sayfullo Habibullaevic Saipov foodi naunaaki, toskaaki, ‘e relluki iyaalu ‘e wayeeji Diego Enrique Angelini, Nicholas Cleves, Ann-Laure Decadt, Darren Drake, Ariel Erlij, Hernan Ferruchi, Hernan Diego Mendoza, ‘e Alejandro Damian Pagnucco,” darewol sirri limi. Jowo nder faddaabe ben feeroobe gite diga Argentiina. Dun heuti duubi saffo bako Laamu Fombina New York hokka kiito faddeeki. Gullaado ‘on, Khalid Barnes, nangaama ‘e fadduki sooroobe lekki dido seini dum habbiimo haa dou yonki nder saare bone ‘e Satumba 2009. Wakkati du gada dum hokki kiitu faddeeki ‘e kes federal ‘e New York haa nder 1953 dou Julius ‘e Ethel Rosenberg, bangaabe nangaabe bawo dun kiitake be ngam hautuki ‘e sirronoo Soviet Union saa’i Cold War duubi didi bako don. Rosenberg dido ben faddaama ‘e deppeeki dou korowal yiite nyalde June 19, 1953. Saipov, neddo Uzbekistan, hollaayi wasmituki ‘e balaade ‘e lebbi baawo fidol ngol, no dareeji kiita holli. ‘O yecci li’itoobe wai ‘o nani beldum baawo ko ‘o wadi, sooje yechi. Saipov yecci ardiibe ‘o sembidaama hooshuki fidol ngol baawo daaruki bidiyo ISIS ‘e waya mako, no darewol holli. ‘O tefi bou dun dacca mo ‘o epta iililal ISIS ‘e suudu waspita maako, polis yecci. ‘O jabayi geddaaku maako ‘e tuumaaji 22 dun limi. Dvid Patton, gooto nder duunaabe federal daronoobe Saipov, wii be “semtinaama masin” ‘e taynoraaki kiitoobe ben. “Min foon taynoraaki ngam tefa kiitu faddeeki kin dou jabuki ko geddo ‘on tefi wai ‘o mabbe haa yonki ‘e suudu bone bou wala daama yoofeeki duddinai wannaaki kin dou mo huunde nden hauti fuu,” Patton yecci. Daranoobe Saipov bako don emi kiitoobe to be tefa kiitu faddeeki. Tory MP wi’ii NIGEL FARAGE haani waɗe to narrinndiral ngal Brexit Nigel Farage alkawii dow ‘mooɓude ayaangal yimɓe hannde sarde bensondiral to nokkuure Tory. Ardiiɗono Ukip wi’ii siyaasiiɓe kamɓe maa naa ɓe ‘nanii naweendam’ soynde nuɗɗinnde e piiji Erop - bana no goɗɗo MP mo Theresa May raɓɓiti dow o wona nder narrinndiral e dental EU. Gooto nder ɓe ngalaa laamu to majaliisa Peter Bone haalii-ka to Baamingaam wi’ude leydi UK ‘foti wurtineeki’ ko hewti jooni si wi’eeno Farage woni seketereejo Brexit. Hono caɗeele ɗe Mrs May wonndi dow narrinnde laamuuji maako sankitaaɗi torraama sabu ngiɗɓe tabutude laamu ɓe Tory jokkuɓe turto wonngo dow haɓude Brexit e nder galluure nden. Ardiiɗo on ena haɓdana eɓɓo alkawal Chequers nder ɗe’e caɗeele ɗe Brexiinaaɓe, Tabitooɓe e kadi EU. Mballooɓe-mo tiiɗɗinii dow tiinoo e yi’ude haaje maɓɓe huuɓii e Brussels fuu e ɓillaaaji ngonndaaɗi ɗin - nden ɓe doolɗa ɓe nuɗɗinaayi e piiji Erop e gollooɓe dow ɓe suɓa hakkunde haaje maako e kadi ‘sankitaare’. Mr Bone wi’ii ngaɗooɓe yillaare Leave Means Leave to Solihull oɗo yiɗi o ‘soobira e Kakkilanooɓe ɓen’. O raɓɓitii do Mr Farage haanunoo soobinndira nden o hokkee baawɗe narrinndiral e Brussels. ‘Si tawaanoma nder narrinndiral ngal, en tawataake ko waddi jooni,’ o wii. Wellingborough MP ɗawtiri: '‘Mi darantoo Brexit ammaa en ngiɗi soobiren e Chequers .' O ndarnaa luutonndiral e EU, o wii: 'Min kabaayi habre duniya ngam min ngarta elaabe. En ngiɗi en ngaɗa diidaaɗi men nder lesdi men.’ Mr Bone wirlii raɓɓitol dow raayu yimɓe waylike gila cuɓol hitaande 2016: ‘Raayu dow yimɓe Birtaaniya waylii raayuuji maɓɓe nden no ɓe ngiɗi tabutunde ko haala ka wonaa goonga. Tory Brexiteer Andrea Jenkyns kanko fuu o tuurtoowo, ciimtooɓe haala: ‘Miin ko mi wii tan: Piraaministaajo, heɗita yimɓe. ‘Chequers ɓen ɓe anndaaka to ɗuuɗgal yimɓe, luutonndiraaɓe suɓataa ka maɓɓe, ɗum anndaaka to lanndaa amin nden e kaɓanooɓe-min saakiiɓe to laawol faa min keɓi suɓeeki gila aran maa. Sabu Alla ɗalu ka Chequers fuɗɗu heɗitaade. Nder lilal sappiraangal Mrs May, o ɗawtiri: ‘Piraaminista’en e tabitina kuuɗe maɓɓe to ɓe tabitinii ka alkaweeje maɓɓe.’ Mr Farage haalii siyaasiiɓe yillooɓe doole ɓe ‘nana naaweendam ɗam’ si ɓe luurii e peewjoodiral suɓaande ngaɗaangal e hitaande 2016. ‘Jooni ka’a ko haala goongiɗinal hakkunde men - yimɓe ɓen - e wakkere siyaasiiɓe men,’ o wii. ‘No ɓe taskanoo jammbeede Brexit minon min ɗoo hannde ngam min mbi’a-ɓe ‘min ɗalataa-on ngaɗon nihi’.’ Nder lilal ngal o lildi mooɓgal hafanɓe-ngal o ɗawtiri: ‘Miɗa yiɗi a waɗa wakkere siyaasiiɓe men, ɓadaniiɓe jammbuki Brexit, nana naaweendam ɗam. ‘Min ɗon mooɓta aayaangal yimɓe lesdi ndi’i dokkuɓe-min jaalal to Brexit nden min siwtataako sinaa min jeeytii ko’e amin, laamaangal-hoore, teddinaare Laamu Birtaaniya.’ Naa ko neeɓi, Tabutooɓe yaaltii taa Baamingaam hidde waɗude yiillaade saahaaji ɗiɗi to caka galluure nden. Seɗɗa’en nder kaɓanooɓe sappike Tory dow haɗude wonndude e Brexit caggal fedde nden huulnaama yontere nde’e. Lord Adonis Soobirɗo e gollooɓe jukkitii Conservatives sabu haala reentude nde ɓe torririi to lanndaa maɓɓe sarde bensonndiral ngal fuɗɗaa. Ɓe’e kamɓe goni yimɓe mbi’u-ɓe-en ɓe ngadday piiji IT ɗi karallaagal to ɗen nokkuuje sabu nokku Kanada e goɗɗe, e keerol ngol haɗataake, sabu luumaaku ngu heelaaka nder nokku Ireland,’ O ɗawtiri. ‘Ɗoo fuu ko jukkitol keewngol. Walaa bana ɗi’i piiji to Brexit geeto,’ o ɗawtiri. Warren taskike ‘takuye saatuɗe’ dow daraaki laamu ardaangal lesdi. U.S. Senataajo Elizabeth Warren wi’ii taskoto “taskuye saatuɗe’ dow daraaki laamu ardaangal lesdi” caggal cuɓol lewru Jolal. Boston Globe ciimtii dow ɓe demokraat Massachusetts haalii dow tiitaande maako sarde mooɓtorde ardiiɓe siire ton to hiirnaange Massachusetts nyalnde Hoore-biir. Warren, gooto nder ɓurɓe feluki ardiiɗo lesdi Donald Trump, daraniki suɓtiteeki nder lewru Jolal to o luutoodirta e GOP majaliisaajo diiwal Geoff Diehl, laatiiɗo gooto e ardiiɓe ɗaɓɓere laamu Trump to nokku Massachusetts ɗum hitaande 2016. Kanko woni ɓurdanaa tammaneede dow o jaɓay haa Trump nder hitaande2020. Mooɓtorde kiikiiɗe Hoore-biir to nokku Holyoke woni kawral maako e yimɓe maako ngal 36 ta naftirki e cuural kawral gila Trump laamii. Nder jahuɓe mooɓtorde nden gooto ƴami-mo si oɗo taskana ardaangal lesdi. Warren jaabirii-mo ɗum ko wakkati “ɗum rewɓe njahata Washington ngam wo’’itina ngomnati men bonnaangu, nden ɗu’um hawtii e debbo tawee to ɓurdi.” Nanngeeki waɗaama dow fiɗuki war-hoore ki Sims mo LSU Badoobe nder Baton Rouge, La., yecci wai goddo fondama nangama nder hala fiduki fijoowo kollo raga mo LSuLSU maydo Wayde Sims nyalde Jum'are. Wakkere polisaaɓe Baton Rouge anndinii ka nanngude Dyteon Simpson, mo duuɓi 20, bana njamndi 11 nyaliima. Bensonndiral kubaruuji ET. Ɓe saakii wiidiyo fiɗuki kin nyalnde Mawnde, no ɓe raɓɓita walliinde dow heɓtuki neɗɗo kollaaɗo nder wiidiyo ngon. Sims, mo duuɓi 20, fiɗaama nden halkaa haade janngirde Southern University bimmbi nyalannde Mawnde. "Wayde Sims torrike gila nawnaaɗe o nawnaa haa fiɗuki kin to hoore maako nihi sababii maayde maako,”hooreejo polis’en Murphy J. Paul haalii jaaynde nyalnde Hoore-biir, dow coɓtal ɓalli 247. Wayde naatii ngam faddoo soobaajo maako non waɗi Simpson fiɗi-mo. Simpson ƴamaama boo o jaabike dow o tawaama to huunde nden waɗi, nden no o wonndi e balmol, nden o jaɓii ka fiɗude Wayde Sims. Simpson nanngaama nder hoyeende nden o suraa to Wakkere Polisaaɓe nde Fuuɗnaage Baton Rouge. Suka mo 6- darnde -6 mawnuɗo to Baton Rouge, Sims e pijida e fijirle 32 e fuɗɗaande 10 nder jaajal e kadi mintiiji 17.4, e toɓɓaaɗe 5.6 e wonnditol nder pijirde 2.9 Kollol Mawngol ngol Russia: Lewis Hamilton thuuɓidii laamu ɓaawo diɗɗal ngal umrii dow o hokkee jaalal dow luutonndiro maako Sebastian Vettel Ɗum laaɓii tar gila nde Valtteri Bottas ɓurdii dow Lewis Hamilton nyalnde Hoore-biir to diɗɗal Mercedes darii darnde mawnde to tawtoraade nden. Gila aran Bottas fuɗɗirii e moƴƴere o maa haaɗinii Hamilton jak nde laatii no reentay darnde maako gila tawtore aranndeeje nden o humpiti Vettel ngam sonngoo feddeejo maako. Vettel nassi haa luggere arande bou dacci Hamilton ngam ‘o dogga nder trafik ‘e beccel kabbel, goddum ko haani dun taynora. Mercedes tokkitii Vettel nden tawaa ɓaawo maako, ammaa Hamilton yahiri no wonnoo nder woggootiral e laaƴooɗe ko doolɗini fa tawataa laaƴoowo Ferrari no haɓana reentaaki hoore gila weltaare taweteende nder oto maako. Max Verstappen fuɗɗiri gila diggol tawtoraade ngol naɗaarewol nden tawaa njoweeɗiɗaɓo ɓaawo filtol aranol nder hitaande dayngol maako nde 21. Nden o ardii nder ko ɗuuɗi to tawtoraade nden nde laatii no o tiitii miijo maako faa o ardii Kimi Raikkonen o warti nayaɓo. E hakkilaare o yottii filtol 44ɓol ammaa o saldoriiɗawtuki yawnde maako nder filti joweetati luttuɗi nde Raikkonen jokki nayaɓo. Ɗum ko nyalnde torrinde sabu Valtteri waɗii gollal moƴƴal nder balɗe jokkol yonetre ɗiɗi boo ko o geeto jaati bana mi haalaa. Diɗɗal ngal waɗii gollal keertiingal nde ɓe ngaɗi go’o ɗiɗi,” Hamilton wi’ii. Ɗum ko goonga ɗemngal Jokke batngal Ardiiɗo lesdi Donald Trump jukkitii Senetaajo Dianne Feinstein to yiiltaare nyalnde Hoore-biir dow tiiɗal maako dow o saakataa bataakewol iwgol Christine Blasey Ford tuumungol hooreejo kiitordu ɓurdundu Brett Kavanaugh dow doolɗere. Ko o haalata to yiiltaare nden to Fommbinaare Virginia, hooreejo lesdi ndin tabitinaayi darnde woore nde seedaare nde Ford seedii yeeso Komitiiru Kiitaangal Majaliisa Senetaaɓe, o ka’a o haalii dow ko wanngata to majaliisa senetaaɓe ɓen hollii yimɓe ko “saɗanɓe kulniiɓe, nde ɓe hoolataake.” “Huunde woore wanngoore nden huunde laaɓnde wanngoore nder balɗe ɗe’e to majaliisa senetaaɓe, si a yi’ii mettaali ɗin, si a yi’ii yimɓe ɓen mettuɓe ɓen saɗanɓe e kulniiɓe ɓen e ɓe hoolataake ɓen,” o wii. “Si a raarii saakaaɗi ɗin e bannguɗi ɗin nden ɓe mbi’u-maa “Ayyoo, Mi waɗaayii ɗu’um. Mi waɗaayii ɗu’um." Numtu? Dianne Feinstein, a wannginii? Numtu jaabuye maako... a wannginii duttorgal ngal - "ayyoo, ayyoo, ɗume? Ayyoo, aa’a. Mi wannginaayii ɗu’um." Booɗɗum, reenu seeɗa. Min siiwii ...a’a min siiwaayi,” ‘o beddi, nder ekkutuki senata ‘on Feinstein lildaama pataakewol saawungol tuumaade Kavanaugh nde Ford tuumii-mo gila nder lewru Morso, nden ngol wanngi nder arannde lewru Siilto - ammaa Feinstein fewni haala saakuki-ngol ƴiwii ofisru maako. "Mi suuɗaayi Dr. Tuumaaɗe Ford, mi wannginaayi kubaru maako,” Feinstein yeewti komitiiru ndun, Hill ciimtii-ka. “O torike yam mi resna-ɗi dow sirru boo mi resnii-ɗi nder sirru bana o torii.” Amma Saluki Mako Jodayi Bondu E Woje Ardido, da Wolwi Ha Woje Moftuki Dum Nande Asawe Jemma Mi Yachchai Ma Are, Ha Dum Hersum Asee Laka Baandu Kila Owadayi, Ha Dum Hersum Asee Laka Baandu Da Min Yi'i.” Waduki Deenki Mako Ha Kotu Maunga Turado, Beye Wada Zargi Njeenu Ha Dau Raube Tato, Ardido Waswaasi Dau Jam'iya Democrats Be Wolna zargi dum haddi me dum. “Be foondi dau hoshiki bawo Baawde be haa na. Arari tabooyel dum, nyiddeenga, be waala faba moi be boostai, moi be hosha e heba baawde be paddaaki, Mediaite hirritini ardido yi'i. Alkindirki mo martaba Dundee Stars 5-3 Belfast Giant Patrick Dwyer yari Kwallaki haa Giants e Dundee Dundee Stars be dimdi dau Jumare Sowu dum alkindiri be Belfast Giant i nyaamuki fijol 5 - 3 e Dundee nan de asawe Giants en hebi kwallaki didol ha nyamu ewaje Patrick e Francis Beauvillier Mike Sullivan e Jordan Cownie be waddi yobuki wuro ko ndeen Dwyer yobi dum Giants Francois Bouchard yobi haa Dundee ko ndeen kwallaki didol waje Lukas Lundvald Nielson wadi nasara ALKINDIRIum alkindiri mo martaba tatol sowuki ha fijol dum Adam Keefe worbe, da be wari ha bawo be piyi Dundee 2-1 e Belfast nande Jumare jemma Dum alkindiri mo martaba fijol dum nai hakku nde mabbe, ndum Giants nyaamuki fijol Tati do dardi. Dwyer fudduki wari e minti nayol haa njamdi 3:35 ha waje Kendall McFaull walluki, e David Rutherford wadaki wallu ba Beauvillier wadi didol ha nder minti nai. Nder dume ne sa'ire omtuki, Sullivan waddi waje wuro bawo nder fijol e njamdi 13:10 haa Matt Marquardt ngari wadi Cownie Nyamuki in jamdi 15:16 Dwyer wadi gasna dau Giants hosha nyamu e gasna to o hebi kwalloje mako dum didol ha njemma e timmido arta nga. Waje wuro tawi e Bouchard wadi be e dau be baude kwallaki nder fijo e jamdi 27:37 Cownie e Charles Corcoran hauti dau lamuki Nielsen hokku Dundee sekna di sa'ire arta nder fijo dum e nder sa'ire salo Kuma O tabbiti nasara dau kungiya mako da be woni dum Joi bana timmido sa'ire. Giants en, da be sowuki nai nder joi dum fijo mabbe, be wuro e Milton Keynes e fijo mabbe dum nande jumare Hendu paddaki mo o soita e tabbitino temerrejum yinbe e sebatto be yauna ke dimmbaande Hendu paddaki mo ha lesdi Indonesia hebi mallimaluje dum Koninkejo da o soiti e tabbitino sebatto hoshina yimbe temerrejum jippi e laidi jam. Buri yinbe 800 be soiti bou wobbe duudbe majji baawo dimdimgol fiyi haa fellere maayo dun Suluwesi nyalde Jum’aare, foodudum sunami. Bawo dimbande sembe tawi birni Palu babal ngal fuu maagal dubbe do ira nder borboobi. Amma ngorgirrabe maao doggini yonki mabbe fuu, Anthonius Gunawan Agung mo duuubi 21 sali dalugo fellere maako ha deitinor de mahol ha jipporde piiro wal Mutiara Sis Al Jufri Palu. O joodi o di’iti ngam o tabitina piirowal Batik Air 6321, gonnoongal dow laawol yaake man, fiiri dow jam. O diwi o dali babal hallinaki laawol nde o tammino do yibba. Baaw don sedda o maina ha asaibiti. Wolwoowo dow darnde ko laarani piiroje Indonesia, Yohannes Sirait, wi’i ko o wadi man hisni hokki himbe teemedde, Habaruuji ABC Australia filli. O taski piirowal helikopta daga Balikpapan nder Kalimantan ngam yaaro mo ha asibitiwa burdunga maunugo ha birni feere. Bettu dum o mainaama fairido bako hilikopta ngan yotta Palu. "Berde amin metti masin nde min nani ka," o beddi e wi’ugo. haa fahin, ngomnati do hula dow limgal maibe ben meddan bana ujineeje no hukuuma hallilango e ustiki torra balaauji wu ebugo laawol yaha wuro Donggala, Sigi e Boutong famdi masin. "Be nuddi ni dow limngal ngal maayube haa jotta do bedda ndeni gaawaaje godde do iri les lluttaanu mahi hajjota wobbe yottaaka," wlwoowo dow darde hubbirde nden Sutopo Purwo Nugroho wi’i. Boggi ndiyam je darmai wadi mitaaji jowi e go’o sankiti Palu nde be taskanno uwugo gaawaaje dudde nyande Alat. Sooja en e piirooji luumo do wadda nyamdu e ko maraa haaje feere. Risa Kusuma, daadi raawo mo duubi 35, yechchi Sky News: "Minti gootal fuu mootawa do wadd gawaaje. Ndiyam laɓɗam sadi. Luube famarde wujji daama koo hedi toy." Jan Gelfand, Hooreejo hukuuma joonde hooru maaga nga lesdi e lesdi andiraanga Red Cross je Indonesia, yechchi CNN: "Red Cross Indonesian do yaawa wallugu yeedube amma min anda ko be tawata ha ton. "Masiibo do mauni masin, amma waawan tullita," o wi’i. Ardiido lesdi Indonesia Joko Widodo yotti nder Palun yaande Alat nden o yechchi sooja en lesdi ndin: "Mido umra mon on fuu mon dow on huwa jemma e naage ngam on timmina kala kuugal shaafi eggingo fuu. On taski?" CNN fillli. Indonesia yiidi e dimbugo leddi gaaen hitaande nde ha nder Lombok je wadi sanadu maayugo himbe ko burata 550. Do’aaki piirowal Micronesia: Air Niugini Jotta be wi’i gooto mabbe majji do’aaki piirowal kombi maayo Piirowan kuwowwal fiirugo je do’i ha nder mayo pasifik nder Micronesia jotta wi’i goddo feere majji, baawo be wi’ini no pasinja en 47 be huwoobe piirowal ngal fuu egginaama nder jam bako ngal muta. Piirowal Niugini wi’i ha be wangini warugo nyande Asawe,Be heftai pasinjaajo gorko gooto. Marbe piirowal ngal wi’i bedo huwa be hukuumaaji pamari, Asibitiiji be widitoobe ngam be habda hefta goddo on. Piirowal ngal jaabai dabbitol jamaaje wadi hedi wolwugo beddugo jawaabuuji don pasinja on, bana duubi maako e lesdi o woni. Koboonje walli hedi hisnugo pasinja en be hhuwanoobe piroowal ngal baawo ngal fii ndiyam nde ngal habdannon jippa ha jippporde yoolel Chuuk. Huwoobe wi’i hande Jumbaare himbe jowi e dido yaaraama asibiti. Jaami en piirowal ngal wi’i pasinja en jowi e go’o lutti ha asibiti ngan yande Asawe, Nde be fuu mabbe be woodi daama. Kowadi sanadu do’ere nden be labdum no ka waari anda ka ha jotta. Piirowal ngal be U.S. Sooja en ndiyam wi’i piirowal ngal do’i nder sera maayo gaaen laawol maa gal. Shaida en wobbe wi’i piirowal ngal doggi dadi laawol maagal. Paasinjaajo bi America Bill Jaynes wi’i piirowal ngal wardi hakkililo masin. "Lallai doo boddum masin,"Jaynes wi’i. Jaynes wi’i kanko be wobbe habdi wuulu tokki hedi wurtirde jaawal yaake ngal habanno mutugo. O wi’i huwanoobe biirowal ngal hulto do wooka, ndem o wi’i o nowni ha hoore sedda. The U.S. Sooja en maayo huwoobe ngam wa'inki waf fuu walli ngam wurtinki yimbe be huwri laaluwol dun be wurtiniyimbe yasi ndiyam dam bako piirowol ngol majja (kosde 100) nder ndiyam. Hujjaaji kebaadi daga hubbirde hakkilanki hoolaare pirooji holli himbe 111 ha do’aago piirowal PNG-rijista piroje yiidi be mai amma wala je hebi pirroje kampani Air Niugini. Andube wangi wakkati debbo ulaa be yoki mum jemma Wulliibe wallini kiita mabbe yande Asawe ha fuddutugo kiita goddo tuumeteedo wulugo debbo be yonki kaako ha Mississippi nder hitaande 2014. U.S. Andudo mo yebre aadilaaku Paul Rowlett hokki shaida dow darnde makido andudo haal sirri. O diidana be ho naftire be bolle telefon de o hoosi o hawti ha o hefti dap akkai tuumeteedo Quinton Tellis mardo duubi 29 enanta torraado mo duubi 19, Jessica Chambers, jemmaare o maayi. Rowlett i’i baanu babe o hebi daga woyaaji jungo fere feere holli Tellis do wondi be Chamber jemma waade nder wadi, ko luutani ko o artino o wi’i, Clarion Ledger filli. Nde bayaanuuji holli telefon maako do be Chamber wakkati o wi’i odo wondi be sobaajo maako Michael Sanford, taadiibe yehi woldi be Sanford. Sanford hoosi dande nden o huni dow o wala wuro nyande nden. Nde wolloobe`yami Tellis goonga o yechchata nde o wi’i o do nder mootawa Sanford jemmaare nden, Sanford wi’i o "fewan, ngam motawa am do Nashville." Luutindirka feere bo Tellis wi’i o andi Chambers je asaweje didi nde o maayi. Bayaanuuji telefon holli asaweeje woore tan be andindiri tan. Rowlett wi’i wakkati feere baawo Chambers maayi, Tellis wili pataakeji, nyoonol e bayaanu inde Chamber daga nder oya maako. "O woggi mo diga yonki maako,” Hale ‘'on yecci. Wollaabe taskitaama fudda labbinna hoore mabbe nyande Alata. Alakalijo wi o tammi shari’a kan yahai hoje wadowo shari’a kan bawo nyandere den. Goddo High Breed ‘'on: Dume woni conscious hip hop? Yimoobe hip hop tato ben yidi itta soide boodenga me ndarta be e gimi mabbe be darde bodde. Goddo High Breed ‘'on, gardo diga Bristol, wi’i hip hop be daayi asngol gime siyasa e harka no ko wuro wontiri. be yidi be lora daga asngol dadi maajum heba be wada conscious hip hop adee fahin. Yimoobe bana Fugees e Common laari lorugo daraja ha UK hedi yimoobe bana Akala e Lowkey. Baleejo feere fahin?! Wadoowo reeno bikkon ha NY wullo wobbe dido baawo be fartimo daga kuugal nden patakeewol "waariya ngam laral" Hakkilanoowo bikkon ha New York do wulla dido feere dalila holleego bambamci farteego ha kuugal daga ha daada do sinka wai o lendaama patakeewol "baleejo feere." Dido ben fewni wi’ugo be holloobe babbanci ngam laral, be nandini wullaandu ndum be "jamba." Lynsey Plasco-Flaxman, daada dido, wangini mettam biram maako nde o hirliti hakkilaanoowo bikkon keso on, Giselle Maurice, dum baleejo yande arandere o fuddi yahugo kuugal nder hitaande 2016. "AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA’AAA BALEEJO FEERE," Mrs Plasco-Flaxman ha patakewo;l o windani goriiko. Haafahin, maimako o lenda goriiko, o lendi Ms. Maurice, nde didi. Nde o hefti kuskure maako, mo "sakli" Plasco-Flaxman farti Ms. Maurice, o wai hakkilannowo bikkon dilloowo, laatido baleejo-American, huwai kuugal boongal ngam maajum odo tammi bi Filipino, bana no New York Post holli. Ms. Maurice yobaama kuugal nyalaade woore o huwi nder o farta o hoota saare be mota Uber. Jotta, Maurice do wolla be ngam be yoba mo cheede farteego, nden odo dabbita be hokkita mo cheede ko badi $350 ha nyalaade fodde lebbi jowi e go’o, Kuugal ngal be hoosi no mo o huwa, amma nni wala kongila. "Mi yidi mi holla be, laaru, naa ni a wadirta kuje," o yechchi the Post nyande Jumbaare, o beddi "mi andi dum bambanci." Dido ben jaabi dow kambe na be hollobe bambanci, be wi’ugo fartugo Maurice h kuugal dum huunde on haandu nde be wada, ngam be hulan yerdugo mo baawo be wanni mo aybe. "Debbo am yerbinimo hunde ko o nufai wi’ugo. Na o holloo waariya ngam laral. Na min hollobe waariya ngam nonnde laral," goriiko Joel Plasco yechchi Post. "Amma a achchan bikkon ma ha junngo mo a nyaami neddaaku mum, koo ma kuskure a wadiri non? Bingelma kechchel? Habaa." O nannddi ni wullaand man be "jamba," Plasco wi’i lebbi didi tan ko debbo maako danyiri nden o do nder "yanayi chaddum." "A sakitan goddo billiido bana ni? Wadugo banni man na dum huunde boddum," huwoowo banki wadug jaari on beddi wi’ugo. Haa jotta ni shariya kan do wade, koot raa’ayi jamaaje yauni aybugo debbo e gorriiko mam ha laabi maatotiral intanet, be hudaama be dabi’a mabbe e sonde numugo. Tappoobe defte Paddington publishers do hutiri jangoobe faamata dabbaaji bolwooji, wasika kesol suuditi Biddo Bond debbo Karen Jankel, danyaado balde sedda baawo deftere nden jabaama, wi’i dow wakiwal ngol: "Chaddum a handina no goddo feere nanata to jangi nde arande bako nde tappee. Jalniidum masin jotta nde en andi no Paddingtonhebiri nasaraakuuji maudi." Odo wi’a babairaawo maako, mo laatino hoosanoowo BBC footo bako o fudda winduo defte bikkon pamaron, o laatonkuldo to deftere maako salaama, o beddi wi’ugo lamar seyo duubi 60be windugo deftere nden dum "kaddumbeldum" baawo mayugo maako rowani. Paddington, mo o tindiniri "mardo nafu masin nder lenyol," o beddi wi’ugo baba maako mangtiri nasaraako o hebi daga baawo masin. "O goddo de’utudo, nden o `yaggiido masin," o wi’i. "Ngam Paddington suudai mo sam, tan do bana to a hebi bikkon wadube nasaraaku goddum: o mangtorto be mabbe be naa dum kuugal ma. Mi tammi non o laarirta nasaraaku Paddington hebi. Amma ni dum ko a tafi be hoore maako be numo maako, kullum Paddington hokkata nasaraaku na hoore maako ba." Biyam debbo do maaya nden doole am min sendira hedi telefon Daga jippugo be yauni yaarugo biyiiko asibit ha Nice Louis Pasteur 2, Ha habdugo likita en ngam hisna yonki maako fu wati meere. "Nad do `yoona ndenifu ngam o andina no nyaw saatiri, dow be wala tamma o yeedan," Mrs Ednan-Laperouse wi’i. "Nden o `yooni am o wi’i o maayan doo be minti didi e doole am mi jabbindira. Min jabbindiri. Mi wi’i, "Tashi, Mi yida maa masin, bonngel am. Mi wondan be ma ko badi. Mi wondan be ma. Modeteekon likita en hokki mo heba wada bernde maako fida fuddi deftugo hakkilo hakkiilo do achcha bandu maako. O maayi nder wakkati sedda bako den kanjum on tan koodume mabbi. Doole mi joodi ton mi reeni, be andaangal ko fe’ata. Mi saldiri wookugo ko siikugo ngam himbe be lenyol do filiti am. Doole am mi biddi hoore am mi de’iti." Daga baawo Mrs Ednan-Laperouse, ba jotta kam odo sinka rellugo biyiiko debbo, o nasti piirowal be luttube paasinja en - odo munyi be nawdi o habda. "Wala andu do," o w’i. "Mi turni hoore am, nden gondi do ila ko foti fuu. Chaddum tinndingo, Amma dum nder piirowal mi fuddi yurmingo Nad masin. Dow odo mari haaje yiide be faamugo am. Mido andi no o yidiri mo." Debbo mo foofo wadanaa yerbi kati ngam fadda mbartugo Rewbe didi be yidbe be mbarti do habda huwugo no be faddirta woobbe bo taa hoorita yonki mabbe. Sharon Davis e Kelly Humphreys do fiita yeba kaatiiji do gada Welshbe haalaaji beldi e lamaji telefon je himbe noddata to bedo mari haaje wallinnde. Bii Ms Davis Tyler do mari duubi 13 yaake o fuddi yiidugo e bettamberam nden o mbarti hoore maako nde o yotti duubi 18. "Mi yelanai kala saaro fuu nana no mi nanata nder weeti fu," o wi’i. Ms Davis, mo duubi 45, joodido ha Lydney, wi’i bingel maako baudo defugo nden mari andal. "Koomai andi mo be moosugo. Koonyi bedo wi’a mosugo maako do bedda njairi suudu." Haa fahin, o sakkini kuugal bako o maaya, ngam odo "nder pellel nyibbungel masin." Nder hitaande 2014, hamma Tyler, mo duubi 11 yaake man, Konko hefit dewerdiiko baawo o hoosi yonki maako be hoore maako. Ms Davis wi’i: "Koo ndei mi do billi ngam taa ko laatino fuddita raaba goddo feere bo." Ms Davis tafi kaatiiji, "ngam o andina himbe dow woodi wobbe be tagu yahata wolwina, koo ma dum sobaajo. Taa de’utu shiru - haandi a wolwa." Ms Humphreys, Laatido sobaajo Ms Davies duubi duddi, relli Mark, mo o wonndi duudbi 15, baawo mayugo daada maako sedda. "O wi’ay o do nana mettam beram ko wembere," o wi’i. "Nyalde sedda bako kirsimeeti min hirliti dabi’a maako waili. O do feewi masin nyande kirsimeeti -Nde mikkon maako mabbiti shaahuuji be hebi o sani ko ndaruugo be nder gite ko sedda." O wi’i maayo maako wadi be do numa wasin, amma warti doole be munya: "Wasi ngaska chaka lenyol ngol. Nde seeki nde senditi. Amma doole amin min fuu min muya min haba banni maajum." To munyal do haba salurgo ma, ymyoonu walloobe chaahu hedi 116 123 (UK e Ireland), email jo@samaritans.org, koo a yilla sebsait mabbe hado. Yeeso Brett Kavanaugh do der seko ngam FBI fuddan widutugo mo "Mi tammi, to ni ha lallai a heban huundde feere nde o dabbiti - Widitol mari keerol wakkati sedda, sedda ha yaajugo - teema en waddan kautal hoore sedda," Mr Flake wi’i nyande Asawe, O beddiri be o do hulti ngam komitiwa ndan do "sankita" nder sonde narral jam’iyaajji. Kowadi Mr Kavanaugh be waawoobe jam’iya Republican yidi FBI widita? Soinde falaare mabbe mai do tokki wakkati. Chbi cha wa’du lutti asaweeje jowi tan, nder November 6 - to, bano tamma, jam’iya Republicans habdai, to lallai sembe mabbe ustan masin nde be habdan no be wada mo be yidi sube oga ofis kootuwa murnga maunugo ha lesdi. George W. Bush do hoosa telefon nodda seneto en, estabe be waawana Mr Kavanaugh baawo, kuwando Mr Bush ha White House nde hedi maako o fotti be dobbo maako Ashley, mo laati seketeriijo Mr Bush. Ko wadata baawo to FBI wurtini rahoto? Chubi wonan ha majalisa ndotti en, Ha himbe Rebulican 51 e Democrats en 49 joodi jotta. Ha jotta laabai ko Mr Kavanaugh heban kuri 50 no famdiri fuu ha jawleeru majlisa, Je achcata Mike Pence, ballo ardiido lesdi, senda be den tabitina mo ha kootuwa burdunga maunugo ha lesdi. Limgal doggoo be achcha Korea Waila 'usti' les Kim Limgal doggoo be achcha Korea Waila yahugo Korea Hirna usti diga Kim Jong-un jabi laamu duubi jowi e didi ko saali, loyaajo Korean Hirna wi’i. Park Byeong-seug, waddi hujja be yebre hautugo hoore Waila, wi’i woodi no 1,127 doggube - to a foonndi be 2,706 nder hitaande 2011. Mr Park wi’i saatol hakkilanki keeri hakkunde Korea e China e duudal cheede wojjoobe himbe yabbitina keeri do nder hujjaaji maudi. Pyongyang andinai jamaaje koodume dow haala kan. Murna doggiibe achchi Korea Waila fuu ragare man do hokke daraja wartugo bibbe lesdi Korean Hirna. Seoul wi’i himbe Korea Waila ko burata 30,000 yabbiti keeri hedi laawol karamngol daga ragare konu Korea nder hitaande 1953. Burnaa fu doggiri China, Marbe keerol burdungol juutugo be Korea Waila dow laawol koingol yabbutugo amma faddaa ngol masin andiraangol (DMZ) hakkunde Korea didi din. China hoositiri doggube ben dow nastube lesdi hedi laawol karam ngol na wadube hijra ba nden be doola duggu be ben hoora be lesdi mabbe. Gonndal hakkunde Korea Waila e Hirna - wonbe nder konu ha jotta - beddi woodutugo sende nder lebbi chaaliidi. Aran lewru ndu, Ardiibe lesde didi den yiidi ha Pyongyang ngam be wolda dow ko laraani narral sankutugo balme nukiya je dari. Doo wari baawo kafugo taariha yiddugo ardiido lesdi US Donald Trump e Kim Jong-un nder lewru June ha Singapore, ha be narri dow huuwudugo hedi tabitinki balme nukiliya sankitama ha semitel Korea. Amma nyande Alat,Minitaajo harka lesde yaahi mo Korea Woilawa Ri Yong-ho feli billa US wanni be kanjum darni yahugo yeso narran mai daga nden. ""To walaa holaare daga U.S. faddoobe lasdi amin yerdataako be koodume ha iri yanayi do wala no minintal mi sankititta balme amin feere amin" Mr Ri wi’i ha wolde mako faago mobgal kautal hoore lesde duuniya nder New York. Nancy Pelosi nyaani Brett Kavanaugh "Kuldo," o wi’i o yottai o joga korowal Kootu bunga manugo Ardiido brdu be ha majalisa Nancy Pelosi noddi darnaado alkaaliku kuutuwa bunga maunugo Brett Kavanaugh be "kuldo" nden o wi’i hakkilooma yottai o huwana kootuwa ngan. Pelosi wadi bolle den on nder hirde nyande Asawe ha lamar Texas Tribune Festival ha Austin, Texas. "Mi saldori munyugo sai mi do numa to demmo no on wadi non, be wi’ai o 'kuldo,'" Pelosi wi’i dow sheeda Kavanaugh ha yeeso comiti shariya seneta en nyande Alamisa. Kavanaugh do yurmiti sali ko be tuumirta mo dow nyaamugo nedaaku Dr. Christine Blasey Ford yaake be fuu be suka en. Ha boole mabbitirde maako, Kavanaugh do halliti, wakkiti feere ma sedda o siika nde o fuddi yewtugo haala iyaalu maako be duubi o wonno janngirde maunde. Nde o nyukkinai hudugo Democrats en wonbe nder komiti, odo nodda ko be tuumirta mo maajum "Nyiddudum e haurugo hunduko ngam be wonna me inde" taskita ngam be do berni Hillary Clinton nyamai chubi ardungal leddi nder hitaande 2016. Pelosi wi’i o nuddini shaida Kavanaugh tabitini o waawata ardugo ha kootuwa burdunga maunugo ngan, ngam dum holli o wadanta Democrats en adilaaku. "Mi tammi o do’ii hoore maako be bolle o wolwi be no o wolwiri nde o tachchini Clinton e wonbe nder jam’iya Democrats," o wi’i. Pelosi wi’y koodume nder o`yama o habdan o dooofa Kavanaugh to o tabitina ma na, nden to Democrat en jafti duudal ha majalisa. "Mi wian do --to o wala yechcha majalisa ko FBI goonga, o haandanai na korol kootuwa burdunga ma, ha be kootu o woni jotta," Pelosi wi’i. Kavanaugh alkaaliijo on jotta ma ha D.C. Kootuwa bantugo wullaandu. Pelosi beddi wi’ugo mi bii Democrat hakkilo am waalai ngam teema Kavanaugh hitan dow sankutugo doka hebugo hakkilaaneeki dow koydum ko Roe v. Wade, ngam bo o alkaliijo saata raa’ayiijo. Ha heditaago tabitingo mo, Kavanaugh luuti jaabugo `yamol dow ko o wailital kitaaji goddi di kootuwa ngan hiiti no. "Na dum wakkati kulol ko, mo wadata aadilaaku yaha kootu nden o tamma min wi’an, 'doo na dumboddum,'" Pelosi wi’i. Nden Rewbe haandi joga dum. Naa dum haala mettuka boodka ba, lebbi e duubi hudindirgo, nden o hebaata dum sina be bojji. Min do wook to bernde amin metti," Ms. Steinem wi’i am baawo duubi 45. "Mi tammai dum kilniidum, a timmi na?" O yehi yeeso, "debbo feere laatido maudo ha babl feere wallliti am masin, o wi’i odo wooka to bernder maako metti kanko fu, o hebi dabare wonde nde nufata to bernde maako metti o fuddi wookugo, o wi’’an mo o yewtiditta, "a tamman mido berni ngam mido wooka. Bende am do metta." Nden o wadika yahugo. Nden mi tammi dabare nden woodi masin." Gonndi hallai wurta to goddo do berni ngam o faamaaka sam. Gootel nder ko mi buri nutugo daga kuugal am arandewal, ha ofis worbe burdi duudugo,ha yandegoo mi tawi hoore am mido wooka ngam mone, dum wakkati debbo maudo feere dasiri am daande be geleyel am - hakkilanoowo min mo mi hulata sedda- dasiri les. "Ta jabu me laare ado wooka," o yechchi am. "Be anda ado berni halliti. BE tammi a berni ngam maajumbe seyan ngam be suni ma." Patricia Schroeder, Bi majaliya Democratic jo daga Colorado no, huudi be Gary Hart nde o dari no ardiido lesdi. Nder hitaande 1987, nde Mr. Hart nanga be debbo feere noddeteedo luumo baadi ha nder koombowal nden o wurti labbutuki man, Ms. Schroeder, berni masin, hirliti wala hujja o hadata o wada dabare dabuutugo daraaki. "Na dum shaawara o numi o juttini dow mai," O wi’iyam odo jala baawo duubi 30. "Naane ma woodi wobbe jowi e didi dariibe, nden wala ko be wanyata bana goddo feere beddoo. Goddo feere noddi dum "Dumo malimalloje daneeje be rammube jowi e dido."" Ngam o sabbitini ha kampen, o do baawo ha moftugo cheede, nden o huni o nastata chubi din saito o mofti miliyon $2. Dum koonu ngu wala hasaraaku. O hirliti waawoobe baawo maako hokku be mo $1,000 worbe bo hokki mo $250 tan. "Be tammi mi hebi ustaari?" hilni mo. Yaake o wolwi o andini dow o fuddata kampen maako no haandiri, o fuu maako o seyo e yetoore faago himbe hullu be mo yiide, O do berni be no taskaram maajum sadini moftugo cheede ngam heba suboobe na wakiili en, ndenodo berni be no be hollirta ngoraaku, debbo ardata. Teema on donno numa mi wookanno," Ms. Schroeder numti no chaakoobe habaruji hoositiri mo. "A numanno Kleenex do nder walloowo maube kautal. Mi numti numugo, ko be wadata ha dow haire habriire am? "O wooki"?"" No Konu Choggu hakkunde US e China nafirta Beijing Mabbitorde konu US e China andaa du, nden yaake habre nden badai timmugo,soinde narral hakkunde lesdeden nafan Beijing to juuti, andube w’i. Donald Trump, ardiido lesdi US, fuddi barraago aran hitaande nde hdi wadan go kare China buri wurtingo haraaji har be bedi lamtarki sembe naange, jamde e dalma. Burdu dum ko beddi soinde narral man nyobbitaama asaweere nde be wdugo haraaji dow kare de daraja maaje wadata biliyon $200 (biliyon £150), non man meemi reeta kare nastooje US daga China. Beijing ndeni fu raamitan no wanniribe, baawo do be wanni jowi yahango sappo nder teemerredokare Ameerica wadude daraja biliyon $60. China Wadi alkawal raamitan fidande e fidande ko US wadi fu, Didabe burdbe haajugo njaudi ha duuniya tammai faasutugo ko badi sam. Wadugo Washington foota do nufa yerdaaki ko tokka ko be yidi, amma do wangi be turanan US semti nan Xi Jinping, ardiido lesdi China masin. Fahin, andube wi’i to Beijing waadi ko haandi, konu choggu billa US teema burdan wallugo China to yaadu juuti hedi ustugo doogiraaki hakkunde lesde didi den. "Goonga kam shawara siyasa daga Washington ko Beijing teema wadan sanadu njaudi lesde didi den lora nabe baawobe fuuhedilaawon kuldiingol na bono andube tammino sam," Abigail Grace wi’i, Wadoowo widitol lornudo hakkilo dow Asia ha yebre New American Security, kautal joodiinga joonde hoore maaga. Syria 'taski' ngamdoggube hijira warta, ministaajo lesdeyaasi wi’i Syria wi’i be do taski jabugo doggube hijira hidube warta nden be do tara dabbutugo wallinde ngam lora mahita wurongon baawo konu je buri duubi jowee didi sankiti wuro ngon. Nde o wolwanno ha United Nations General Assembly, ministaajo lesde yaasi on Walid al-Moualem wi’i koodume fuddi hoinugo nder lesdi ndin. "Hande koodume fuddi woodutugo ha leddi nden hoolaare beddake yettoore dow nasaraaku wada hedi honugo nyidda baale en," o wi’i. Ngomnati do hamda woitingo babe nyidda baale en hibbini ngam harka lora ba naane. Koodume taskitaama ngam yidube warta lesdi be achchi ngam daliila nyidda baale en e sankitaaki laabi nyamre mabbe je sankiti,. UN wadi kiyaasi bibbe Syria ko burata miyon 5.5 doggi achchi lesdi ndin daga fuddugo konu nder hitaande 2011. Himbe miliyon jowi e go’o feere bo yeedobe nder lesdi ndin do mari haaje walliinde jamaaje. Al-Moualem wi’i ngomnati Syrian jabban wallinde lurugo nyiba leddi masiibo sankiti. Amma o wi’i be jabata walliinde be kaa’ida daga lesde walloobe nyiddda baale en ben. Yuropiya don wama nasraa Kopi Ryder haa Paris Timwol Yuropiya hooshi nasraa ‘e Kopi Ryder ndu 2018 be ekki timwa USA ‘e nyamdu timmuki 16.5 be 10.5 ‘e Le Golf National ngondum haa yasi Paris, France. US ‘en ben yani haa nde je go’o ‘e dou leddi Yuropiya bou hooshayi kopi Yuropiya ndun diga 1993 Yuropiya ‘on teeti koodow ngol ngam timwol kapti Danish ‘en Thomas Bjorn heuti haa piito 14.5 dun be tefata ngam be fiya United States. Jaabiire US Phil Mickelson, tiggudo haa fuu fijirde nden, wicci fiido mako nder ndiyam ‘e luggere par-3 16th, ‘o acci fijirde mako haa Francesco Molinari. Fijoowo golf Italy Molinari labbinii nder rawn maako fuu, ‘o warti gooto nder 1 fijoobe 4 nayo be meedi tan yahuki 5-0-0 diga wakkati taswira fijirde nde’e fuddaa nder 1979. America jo Jordan Spieth wiccaama yaasi 5&4 ‘e fijoowo mo fellere les ‘e timwol Yuropiya, Thorbjorn Olesen mo Denmark. Fijoowo mo fellere dou ‘e duniya, Dustin Johnson, do’yake 2 ‘e 1 mai Ian Poulter mo England fijido kopi Ryder maako ndu timminoore teema. Nasrudo nde je tati ‘e Kopi Ryder, Spaniard Sergio Garcia warti mo Yuropiya gooto burdo nasraaku fijirde nden ‘e piito 25.5. “Mi wayi lauta naane ammana hande mi wawata jogaaki dum. Dun duungu nyadgu no. Mi yetti Thomas nde ‘o hooshiyam bou ‘o yardi ‘e am. Mi nani Beldum masin, beldum masin ngam mi jaftoyi koopiwa ngan. Dun fuu ngam timwol ngol., bou mi weli mi hebi mi walli,” waido Garcia wi’i baawo nasraa Yuropiya. ‘O lii’i jomnorngol ngol haa neddo gelle maako John Ram wiccudo bawdo golf US tiger Woods 2&1 ‘e fiji gooto’en nyalde Alad “Yaggaare du nanumi, ngam mi wicci Tiger Woods, mi mauni ‘e mi ndaara neddoojo ‘on,” Rahm mo duubi 23 yecci. Woods wicci fijirde mun nayo fuu ‘e France bou jooni ‘o won vindi 13-21-3 ‘e vindi Koopi Ryder Limtiiji kayniide mari goddo fijoobe burbe koowa ‘e taarihwo, mo nasrii haa kodow 14 maudi mo didini Jack Nicklaus tan. Tim USA habii asaweeji fuu ngam be keba feyawes to dun itti Patrick Reed, Justin Thomas ‘e Tony Finau, be fiji bouddum masin nder fijirde nden fuu. Ardiido US Jim Furyk wolwi baawo ndefi yimbe maako monnidum, "mi mawnitini yimbe beya, be habi. Woodi saa’i bimbi nde dun min fownani Yuropiya. Min buuwaama Humne ‘e dou ngam Thomas. ‘O kaptin bouddo. Fijoobe maako 12 fuu fijii bouddum. Min cubitirai, mi huwai ‘e PGA America ‘en ‘e komitiwa Kopi Ryder amin bou min dillai yeeso. Mi yidu yimbe 12 be bou mi maunitiri huwki ba kaptin. Haani wo’inon humnaaji moodon. Dum buri ‘en fijiirde.” Habar hendu bodeejum: Teddugo ustake nder Pinellas, Manatee ‘e Sarasota Yeccugo kesum diga Florida Fish and Wild Commission holli ustuki Hendu Bodeejum masin haa nder goddi pattule Tampa Bay. No yecci FWC, sardi jokkindiraade yeccaama nder pattule Pinellas, Manatee, Sarasota, Charlotte ‘e Collier counties - dun holli ustaaaki teddaaku. Fiide Hendu Bodeejum heuti ha ko badi mil 130 be honduko gelle diga hirna Pinellas haa fombina Lee counties. Dun wawai tawuki jokkindiraaku haa mil 10 dou Hillsborogh County, seini felleeji sedda to dun hauti ‘e asaweeru saaliiru. Hendu Red Tide yi’aama ma ‘e Pasco County. Teddudaaku shaka nder felleeji dou Pinellas County yeccaama nder asaweeru saaliiru, teddaaku les ‘e dou dou fellere Hillsborough County, teddaaku deidei ‘e dou nder Manatee County, teddaaku deidei ‘e dou nder fellere dou Sarasota County, teddaaku deidei ‘e shaka nder Carlotte County, teddaaku deidei ‘e dou nder felleeji dou Lee County, ‘e teddaaku sedda nder Collier County. Henduuji naudi don wada ka wi’eeki nder Pinellas, Manatee, Sarasota, Lee, ‘e Collier counti’en. Henduuji naudi yeccaaka nder Hiirnawaila Florida haa fuu asaweeru saaliiru.