text
stringlengths 2
130k
|
|---|
ŠUMEROVANjE → senčenje. |
ŠUMI Franc (1848.-1916.)., po zanimanju bio poslastičar, ali s ljubavlju radio na skupljanju ist. građe: pisao studije na nem. j. iz ist. |
Kranjske. |
ŠUMI MARICA, bugarska nar. himna. |
ŠUND-LITERATURA (nem.-lat.), knjige bez literarne vrednosti i obično pornografeke i nemoralne sadržine; u nekim državama zakonom zabranjena. |
ŠUNj (Dasyatis thalassia), vel. četvorouglasta mor. riba s upadno dugim zašiljenim repom; živi u većim dubinama; u našem moru ređa; mesa ukusna. |
ŠUPELIKA, nar. muz. instrument iz reda oboe, sastoji se iz 3 dela, ima oštar zvuk. |
ŠUPERENjE, ispunjavanje kučinama i katranom prostora između pojedinih platnica brodske oplate ili palube. |
ŠUPLjAN GRANATI → sobovlji lišaj. |
ŠUPLjIKAC Stevan (1787.-1848.). vojvoda; bio oficir, najpre frc.: služio kao ađutant maršala Marmona; 1814. postao ponova austr. oficir; 1848. izabrali ga Srbi za svog vojvodu; car ga. posle izvesnog kolebanja, potvrdio, ali vojvoda umro, od kapi, još iste god. (→ sl.). |
ŠURMIN Đuro d-r (* 1867.), knjiž. istoričar, prof. sh. j. i knjiž. na univ. u Zagrebu: rano se odao politici: bio je netaknut član sh. koalicije, posle prešao grupi federalista: bio nekoliko puta ministar; napisao više dela i članaka iz svoje struke; gl. dela: Povjest književnosti hrvatske i srpske: nedovoljno samostalna, i Hrvatski preporod (→ sl.). |
ŠURC Hajnrih (1863.-1903.), nem etnolog, gl. dela: Osnove filozofije nošnje, Katsthizis etnologije, Ist. postanka novca, Afrikanski zanat, Preistorija kulture, Klasa po uzrastu i muška udruženja, Etnologija. |
ŠUSTERČIĆ Ivan (1863.-1925.), slov. političar, 1 od najistaknutijih vođa prvo kat. nar. a od 1905. |
Oloveneke ljudske otranke; 1912. postao zem. poglavar u Kranjskoj; zbog nezadovoljstva s radom Š. u stranci došlo do rascepa; u novembru 1917. |
Š. osnovao svoju polit. organizaciju, a njegovi protivnici, s Korošcem na čelu, obnovili Slovensku ljudsku stranku; uz stranku Korošec-Krek prišla većina. |
ŠUT 1) bez rogova. |
2) (nem.) u sportu udar loptom. |
ŠUTORUJKA (Red Polled), dosta i van Engl. raširen tip govečeta, postao ukrštanjem 2 varijeteta (Suffolk i Norfolk), bez rogova ili veoma malih, debele kože, pokrivene gustom kratkom crvenoriđom dlakom; veoma dobra za gajenje jer daje mnogo mleka i dobro meso, ŠUFIJA, knjiž. nac. pokret Persijanaca i drugih ne-Arapa (u doba Abasida) koji tražili ne samo jednakost s Arapima nego i superiornost nad njima. |
ŠUFLAJ Milan (1879.-1931.), istoričar, naučnu karijeru počeo u Pešti; 1908. god. imenovan za prof. univ. u Zagrebu za pomoćne ist. nauke, 1918. penzionisan, a 1921. osuđen zbog veleizdaje na robiju i odležao 2 god.; bavio se naročito diplomatskom i arb. ist.; s L. Talocijem i K. Jirečekom dao 2 sv. regesta za arb. ist. i više rasprava; gl. dela: Srbi i Arbanasi i O arbanskim gradovima; napisao i nekoliko knjiž. stvari, među njima i ist. roman o K. Balšiću. |
ŠUCBUND (nem.), borbena organizacija austr. soc.-demokratije osn. početkom 1918. po obrascu voj. organizacije; igrao gl. ulogu u oružanom ustanku austr. socijalista 1934. |
ŠUŠNIG Kurt (Schuschnigg, * 1807.), austr. političar i državniv; iosle Dolfuoove smrti drž kancelar (od 1934.). |
ŠUŠTAVAC, opasna zarazna boleot goveda prouzrokovana bacilom š. (chauvaei, b. sareo physematos bovis); znaci: groznica, tmpt. do 42°, drhtanje, mišićni otok, ispunjen gasovima, koji na iritisak šušti; leči se: lokalno i ubrizgavanjem seruma u krv; predohrapa: cepljenje; po zak. obavezna prijava. |
ŠUŠTAVICA → micavica. |
ŠUŠTAVCI, suglasnici, sibilanti š i ž, pri čijem se izgovoru proizvodi šum kroz tesnac između vrha jez. i ivice gornjih zuba. |
ŠČAVNICA, d. pritoka Mure, duga 56 km, izvire na Slovenskim Goricama, ušće i. od Ljutomera. |
ŠČENKIN V. N. (1863.-1921.), rus. slavist, poznavalac ornamenata, paleografije, ikonopasa i minijatura; izdao udžbenik paleografije; najvažnija dela: Razmišljanje o jeziku Savine knjige, Bolonjski psaltir. |
ŠČERBATOV Mihailo (1733.-1790.), rus. istoričar; njegova Istorija Rusije od najstarijih vremena (15. knj.) pretstavlja opširnu zbirku dotle nepoznatih ist. činjenica. |
About this digital edition This e-book comes from the online library Wikisource[1]. |
This multilingual digital library, built by volunteers, is committed to developing a free accessible collection of publications of every kind: novels, poems, magazines, letters... |
We distribute our books for free, starting from works not copyrighted or published under a free license. |
You are free to use our e-books for any purpose (including commercial exploitation), under the terms of the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported[2] license or, at your choice, those of the GNU FDL[3]. |
Wikisource is constantly looking for new members. |
During the realization of this book, it's possible that we made some errors. |
You can report them at this page[4]. |
The following users contributed to this book: Smart Ranko Nikolić Cerovic Dragana * * * ↑ https://wikisource.org ↑ https://www.creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0 ↑ https://www.gnu.org/copyleft/fdl.html ↑ https://wikisource.org/wiki/Wikisource:Scriptorium |